Otvoren studijski dan svećenika Hvarske biskupije: u središtu dvodnevnoga skupa život i djelo Željka Mardešića iz Milne

Studijski dan svećenika Hvarske biskupije, posvećen hrvatskom sociologu regije Željku Mardešiću (1933.-2006.) iz Milne, otvoren je u utorak, 11. lipnja, u njegovoj rodnoj župi Gospe od Blagovijesti pod nazivom “Predstavljanje Željka Marešića u mjestu njegova rođenja”. Program dvodnevnoga Studijskoga dana, 11. i 12. lipnja, namijenjen je prvenstveno svećenicima trootočke biskupije, ali je otvoren i svima zainteresiranima, posebno osobama uključenima u pastoral župnih zajednica.

Željko Mardešić, istaknuti sociolog religije, rođen je u Milni 1933. godine, a umro u Splitu 2006. godine (izvor: kroz-samariju.net)

Željko Mardešić, istaknuti sociolog religije, rođen je u Milni 1933. godine, a umro u Splitu 2006. godine. Prepoznavši njegovu veličinu splitsko Sveučilište dodijelilo mu je počasni doktorat 2003. godine. (izvor: kroz-samariju.net)

Otvorenju prvoga dana toga skupa biskupijskih svećenika, upriličenom u milnarskoj crkvi Gospe od Blagovijesti, nazočili su hvarski biskup mons. Petar Palić, generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerčić, dekan otoka Brača don Toni Plenković i više biskupijskih svećenika, među kojima i predstavnici dominikanaca iz bolskoga samostana Sv. Marije Milosne i franjevačkoga samostana Sv. Martina biskupa u Sumartinu. “Spomen na Željka Mardešića u njegovu rodnom mjestu Milni okupio je Crkvu u njezinoj bogatoj različitosti. Nakon studijskoga dana o Željku Mardešiću, u Komiži 2016., i u Splitu 2018. godine, evo nas večeras tamo gdje je sve počelo, u njegovoj rodnoj Milni, u mjestu odakle je njegova majka, u mjestu njegova krštenja”, rekao je u uvodnoj riječi milnarski župnik Tonči Kusanović, pozdravivši organizatore Studijskoga dana, biskupa Palića i vjerničku zajednicu. Podsjetio je ukratko na životni put Željka Mardešića, napomenuvši kako je jednom zapisao: “Jedan od obveznih pratitelja moga djetinjstva bilo je tadašnje tradicionalno kršćanstvo, nezaboravno u svojim običajima i prelijepo u svojim obredima”.

“Željka je život odnio na putove pravne struke, života u vrtlogu previranja i loma struktura svijeta i Crkve. Svim se marom i žarom srca i uma posvetio osobito sociološkoj analizi religije i religioznoga fenomena u pozitivnim i negativnim vidovima. Puno svjetla i nade za svoj pristup svijetu i Crkvi našao je u zasadama Drugoga vatikanskoga sabora. Odatle su izišli njegovi poticaji i način života: kristovska dobrota, dijalog, sloboda, ekumentizam, mirotvorstvo, duboka i čista vjera”, poručio je don Tonči Kusanović u prigodnom govoru, ustvrdivši da je “Željko nosio u duši čistu djetinju vjeru koju jer doživio kroz ljubav i dobrotu svoje majke”.

milnarski župnik don Tonči Kusanović pozdravio je nazočne u crkvi Gospe od Blagovijesti na otvorenju Studijskoga dana svećenika Hvarske biskupije (fotzo: J. Bašić)

milnarski župnik don Tonči Kusanović pozdravio je nazočne u crkvi Gospe od Blagovijesti na otvorenju Studijskoga dana svećenika Hvarske biskupije (fotzo: J. Bašić)

Biskup Palić u prigodnome obraćanju svećenicima trootočke biskupije i pristiglim vjernicima izrazio je radost što je u središtu okupljanja svećenika na Studijskom danu promišljanje o vjeri i ostavštini Željka Mardešića. Ustvrdio je kako su u središtu interesa toga hrvatskoga sociologa religije bili Drugi vatikanski sabor i koncilska gibanja te pitanja Crkve i religije prema modernome svijetu. Podsjetio je da je Mardešić napisao 7 knjiga, više od 130 znanstvenih studija u različitim časopisima i oko 250 napisa u revijama, tjednim i dnevnim tiskovinama.

“Mardešićeva promišljanja uvijek su išla u smjeru kako kršćanin treba razumijeti današnji svijet te ga svojim osobnim i živim svjedočanstvom vjere može mijenjati. Njemu samome u tom je nastojanju pomogao Drugi vatikanski sabor”, rekao je mons. Palić, podsjetivši kako je želja pape Ivana XXIII, koji je sazvao taj Koncil, bila “otvoriti prozore” da se Crkva “prozrači”. “U Crkvi u Hrvata sve ovo vrijeme postoje mnogi pozitivni koraci u promišljanju, privaćanju i provođenju koncilskih ideja. Zasigurno zahvala tome idu i pokojnom Željku Mardešiću. Očita su i nastojanja da se ‘prozori’ osobnoga života, prozori Crkve kao zajednice drže zatvorenima u strahu od moćnog djelovanja poticaja Duha Božjega koji je Duh životvorac, kako ispovijedamo u Vjerovanju”, poručio je biskup Palić, naglasivši kako djelovanje toga Duha “poziva na izlazak, otvaranje i promjenu života”.

hvarski biskup mons. dr. Petar Palić upoznao je nazočne s objavljenim knjigama, člancima i napisima hrvatskoga sociologa religije Željka Mardešića (foto: J. Bašić)

hvarski biskup mons. dr. Petar Palić upoznao je nazočne s objavljenim knjigama, člancima i napisima hrvatskoga sociologa religije Željka Mardešića (foto: J. Bašić)

Prikazan je, zatim, dokumentarni film “Željko Mardešić, koncilski kršćanin, čovjek dijaloga” autora Augustina Bašića, nekadašnjega novinara HRT–a. U tome filmu koji donosi važniji pregled života i djela Željka Mardešića, svoje osvrt i pogled na toga sociologa religije te značenje i ulogu koju je odigrao u promišljanju o religiji i ulozi koju ona ima u društvu i društvenim procesima, dali su istaknuti znanstvenici, teolozi, sociolozi, religiolozi i ostali. Mardešićevu veličinu prepoznalo je i splitsko Sveučilište, dodjelivši mu 2003. godine počasni doktorat.

dr. Tonči Matulić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu predstavio je ukratko lik i djelo Željka Mardešića iz Milne u milnarskoj crkvi Gospe od Mlagovijesti (foto: J. Bašić)

dr. Tonči Matulić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu predstavio je ukratko lik i djelo Željka Mardešića iz Milne u milnarskoj crkvi Gospe od Blagovijesti (foto: J. Bašić)

Podjelite:

You may also like...