Grad Supetar

Kako su to članovi Stožera od uglađene gospode koja su uživala puno povjerenje cijele nacije postali omraženi likovi mnogim građanima

Jeste li do pojave nesretne pandemije koronavirusa, odnosno do osnivanja Stožera civilne zaštite RH ikada čuli za dr. Krunoslava Capaka? Jeste li poznavali dr. Vilija Beroša dok mu nije povjeren sektor zdravstva, ili možda ravnateljicu Infektivne klinike u Zagrebu dr. Alemku Markotić? Ili, dr. Davora Božinovića koji vedri i oblači Stožerom od njegova osnutka?

Za mene potpuni anonimusi do pojave Stožera
Kakav god bio odgovor sigurno je da su se upravo navedeni tek ulaskom u Nacionalni stožer prometnuli u glavne likove u hrvatskomu javnomu prostoru. Punili su dnevnike, tjednike, mjesečnike, sve moguće ekrane, portale, lokalne i nacionalne, te radiopostaje. Bili su rado viđeni gosti u svim emisija. Gledalo ih se i slušalo, klikalo na članke s njihovim imenima. Capak je tako došao iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, čak s pozicije ravnatelja, Beroš iz jedne zagrebačke bolnice kao vrsni neorokirurg, pa kasnije ministar zdravstva, a Markotić iz vodeće Infektološke klinike “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. Božinović kao ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade javnosti bi ipak po svojim pozicijama trebao biti nešto bliskiji.

Javnost je u početku vjerovala Stožeru
Početak njihova rada u Stožeru odlukom Vlade bio je popraćen svekolikim oduševljem javnosti, pozornim praćenjem svakodnevnih konferencija za novinare, istupa u medijima i gostovanjima na svim mogućim televizijama, uvjerenjem da se radi o Stožeru koji zna što radi, o ljudima kojima se može vjerovati i koji će pandemiju kakva se davno ne pamti suzbiti i privesti kraju, upravo onako kako je bio poručio premijer Andrej Plenković tvrdeći da je “ova Hrvatska pobijedila Covid-19”. Plenković je tada otvoreno u mikrofone brojnih medija izjavio, pa kasnije neuspješno opovrgavao: – Ova Vlada je pobijedila Covid-19. Mi smo svladali epidemiju koja… hajde, pokušajmo zamisliti hipotetsku situaciju – kakvo bi bilo ozračje u Hrvatskoj da smo imali recimo tri tisuće mrtvih?” Prvi čovjek Vlade kao da je želio priznanje hrvatskoga puka zbog uspjeha pandemije koja je značajno isisala proračunska sredstva i nanijela ogromne gospodarske gubitke i štete, a tvrtke i poduzeća bacila na koljena.

Plenković je jačao Stožer iz dana u dan
Ni ne sluteći da je borba Vlade protiv pandemije daleko od kraja, Plenković je iz dana u dan jačao Stožer, podržavao njegove odluke u javnom prostoru, poklanjao nesumnjivo povjerenje u ono što rade; jednostavno, davao mu na važnosti. No, s vremenom je taj isti Stožer u nekoliko navrata uhvaćen kako donosi odluke koje su u najmanju ruku dvojbene, nedosljedne, ili jednostavno upitne, a koje bi kao trebale suzbiti širenje koronavirusa. Prve su se dvojbe pojavile s upotrebom zaštitnih maski, da ili ne, i njihovom primjenom, u zatvorenom i otvorenom prostoru, pa zatim s djelomičnim zatvaranjem određenih objekata (famozni lockdown), a kasnije i s njihovim djelomičnim otvaranjem, pa s čuvenom pokorničkom procesijom na Hvaru koju je Stožer odobrio, dok su sve druge u Velikomu tjednu bile zabranjene, a ni sprovodi nažalost nisu bili lišeni nedosljedne primjene mjera. Od točno određene brojke sudionika na ukopima, javnost je svjedočila masovnom skupu na oproštaju od zagrebačkoga gradonačelnika. Posebno je javnosti zasmetalo što se mjere ne poštuju ni na političkim skupovima i susretima, dok se to isto očekuje od građana. A posebna su priča doslovno smiješna pravdanja stožeraša zašto nekima zbog bliskoga kontakta nije propisana samoizolacija, dok su drugi trebali pod preventivnu zdravstvenu mjeru. Tko je tu lud, a tko pametan, pitaju se mnogi. Unatoč tomu, hrvatski građani svakodnevno su bili pozivani na poštivanje mjera i preporuka Stožera, na dosljednju provedbu, a neposlušnima se najavljivala, ali i slala inspekcija kako bi ih se dovelo u red, i to primjenom novčanih kazni. O svemu nas je uredno izvještavao, a tko drugi nego dr. Božinović.

Građani tvrde da su im odlukama Stožera ugrožene sloboda i prava
Analizirajući i uspoređuući stanje pandemije u susjednim europskim, ali i malo udaljenijim zemljama, Stožer je malo-pomalo počeo praksu europskih zemalja nametati i u Hrvatskoj. Ne zbog vlastite pameti, nego jednostavno zato što su tu praksu htjeli primijeniti i u Hrvatskoj. Napadno i nametljivo Stožer je u posljednje vrijeme krenuo sa širenjem testiranja, pa s gotovo agresivnom kampanjom o cijepljenju, da bi nedavno počeo i s uvođenjem covid-potvrda, prvo u zdravstvenim ustanove i ustanovama socijalne skrbi, sve do najnovijega širenja covid-propusnica na zaposlene u državnim i javnim službama. Što su se mjere više širile, paralelno je svakodnevno rastao broj zaraženih koronavirusom, premašivši i 7.000 u 24 sata. No, rastao je i broj nezadovoljnih građana, tvrdeći kako su im mjerama Stožera ugrožene slobode i prava. Zamjera se Stožeru što nekim odlukama ide protiv zaštite osobnih podataka, a posebno što se na radnomu mjestu poslodavcima otkriva jesu li cijepljeni ili ne, a što je navode nedopustivo. Radnici koji se trebaju testirati otkrivaju da nisu cijepljeni, a cijepljeni – kako se najčešće komentira – postaju legalni širitelji virusa po ustanovama u kojima se kreću. O tome u kolikoj mjeri i na koji način nitko do kraja javnosti nije pojasnio, još manje kako bi cijepljeni utjecali na necijepljene ili kako bi cijepljeni suzbili epidemiju, a na što je u više navrata upozoravao ugledni hrvatski znanstvenik. Nezadovoljstvo se s društvenih mreža koje doslovno gore preselilo i na ulice i trgove, na prosvjede po važnijim gradovima na kojima građani svakodnevno prozivaju Stožer, tražeći njegovo raspuštanje, ali i premijera koji stoji iza stožeraša. Javno iskazivanje nezadovoljstva odlukama Stožera premijera nije niti malo dirnulo. Štoviše, poručio im je otvoreno da neće biti smjene Stožera ni prijevremenih izbora jer je zatražena i ostavka prvoga čovjeka Vlade. Drugim riječima, samo vi prosvjedujte, bit će kako smo odlučili.

Beroš sustavno okrivljuje građane za epidemiološko stanje
Usporedo s premijerom, retorika i članova Stožera mijenjala se iz dana u dan. Uz čvrstu potporu Vlade, Stožer se sve više razmahao, razbahatio, počeo dobivati krila, a nastupi su četvorke bili sve oštriji, dotle da su počeli prijetiti i ozbiljnim kaznama za nepoštivanje njihovih odluka. Beroš je sustavno prozivao građane za nepovoljno epidemiološko stanje uvjeravao da je odgovornost samo na strani građana, ponavljao da je zdravstveni sustav pred kolapsom zbog korone (kao da nije u kolapsu bio i prije!), a poslije njega to isto kao papige i ravnatelji hrvatskih bolnica. K tomu, sramotno je hrvatskom znanstveniku, sada već bivšemu članu Znanstvenoga savjeta Vlade, poručio da svoje mišljenje zadrži za sebe nakon što je ugledni znanstvenik s prestižnim znanstvenim radovima objavio da cjepivo ne utječe na tijek epidemije, da covid-potvrde nemaju nikakvoga smisla te podržao prosvjede građana, i tako otvoreno išao protiv mantre Stožera. Stožeraš Capak našao se u “neobranom grožđu” kada su mediji otkrili da bi mogao imati veze s HDZ-om. Iako se izmotavao i muljao pred novinarima te rekao kako je eventualni politički angažman njegova privatna stvar i time uskratio izravni odgovor javnosti, HDZ-ov Bačić raskrinkao je Capaka kao člana HDZ-a, viđenoga i na skupovima te stranke. Bi li Capak ikada bio član Stožera bez stranačke iskaznice, isto kao i Božinović i Beroš – procjenite sami. Šef HZJZ-a našao se u problemu i kada je otkriveno da je HZJZ za sve agresivniju kampanju cijepljenja sa 188.000 kuna angažirao ni više ni manje nego tvrtku Media front d.o.o. koja se – gle čuda – nalazi u vlasništvu HDZ-ove Biance Matković. Koliko se Capak razgoropadio od početnoga umiljatoga stožeraša najbolje potvrđuje i podatak kada je javno izjavio kako testiranja građana na teret proračuna neće biti dugotrajna, najavivši da bi ih vlast mogla prestati plaćati za manje od mjesec dana. Čovjek samo što ne bi pomislio da je taj isti Capak glasnogovornik Vlade ili njezin član ili da odlučuje o raspolaganju proračunskim sredstvima. Nekada nezamislive izjave iz ustiju ravnatelja HZJZ-a postale su nažalost surova stvarnost.

Stožer je brzo počeo gubiti vjerodostonost među građanima
U isto vrijeme, Stožer je u javnosti, među građanima, počeo rapidno gubiti povjerenje i kredibilitet, a izjave i odluke četvorke upućene pred mikrofonima i kamerama hrvatskih medija često ismijavane i bez pravih epidemioloških rezultata. Nepovjerenje prema Stožeru pojačala je kampanja cijepljenja, usmjerena prvo prema starim i nemoćnim sugrađanima, da bi se protegnula na radno sposobne građane, a sve se više zaziva cijepljenje i školske djece. Veliku mrlju Stožer si je nanio kada je krenulo cijepljenje preko reda, i to u trenucima kada je cjepiva nedostajalo i za populaciju kojoj je prvotno bilo namijenjeno ili cijepljenje stožeraša, članova Vlade, pa čak i nekih saborskih zastupnika pred kamerama, kao da će im zbog toga poteza građani više vjerovati. Što je poziv Stožera i Vlade na cijepljenje intenzivniji, ne posustaje ni otpor među građanima koji su uvjereni da Stožer odlukama o covid-potvrdama ustvari na mala vrata uvodi obvezno cijepljenje, iako uvjeravaju javnost da je ono dobrovoljno. Kap koja je prelila čašu Stožerova je otvorena podjela građana na cijepljene i necijepljene, testirane i netestirane, na one koji su umrli od koronavirusa, a da su prethodno bili necijepljeni ili cijepljeni, ili još morbidnije, koji su pacijenti na respiratoru primili cjepivo, a koji ne. Izjava premijera nakon obilaska bolnice u zagrebačkoj Dubravi da necijepljeni koji završe u bolnici nekome zauzimaju krevet sramotna je i protivi se pravu svih građana na ostvarivanje zdravstvene zaštite. Upravo značajan dio njih dodatno podupire zdravstveni sustav osobnim izdvajanjem za dopunsko zdravstveno osiguranje, pa valjda za te novce imaju pravo očekivati kakvu-takvu zdravstvenu skrb u vremenu epidemije i izvan nje.

Stožer je dobio oznaku parapolitičkoga tijela
Političke stranke također su uočile da se Stožer agresivnom kampanjom cijepljenja, a poglavito sve oštrijim mjerama i diskursom, pretvara u ono što nije njegovo poslanje. Vrlo brzo dobio je oznaku parapolitičkoga tijela, a političari traže se da se ograniči njegovo neustavno djelovanje. Stranka, inače “omiljela” premijeru, pokrenula je inicijativu za prikupljanjem potpisa s ciljem raspisivanja referenduma kojim bi se tražilo ukidanje covid-potvrda i ograničilo djelovanje Stožera za koje tvrde da nije u potpunosti u skladu s Ustavom. Određeni ustavni stručnjaci u RH ne vide problem u radu Stožera i odobravaju mu sve odluke, a oni drugi tvrde da Stožer, iako je legalno tijelo, ne znači da nužno donosi i legalne odluke te da će mnoge odluke toga tijela zbog dvojbenosti završiti na sudu. U svojoj retorici prilično su odlučni, tvrdeći da Stožer ruši pravni poredak Hrvatske, unatoč činjenici da nikada nije proglašeno izvanredno stanje koje je trebalo biti temelj za sve mjere kojima su građani izloženi. Navode i da se radi o kršenju ustavnoga prava na rad i svih konvencija o ljudskim pravima.

Stožer svojim odlukama zadire i u radnička prava
Od Stožera koji bi se trebao baviti samo protuepidemijskim mjerama i preporukama, odlukama koje bi se ticale suzbijanja pandemije i zdravstvenoga okvira, Hrvatska je dobila Stožer koji u donošenju tih mjera (odluka) zadire čak i u radnička prava, u radne odnose, u odnos poslodavca prema radnicima te stvara podjele na cijepljene i necijepljene, testirane i netestirane dok nam bukti koronavirus. Jedna od tih zasigurno je i odluka da na radno mjesto u ustanovama gdje su covid-potvrde obvezne neće moći onaj radnik koji poslodavcu ne predoči negativan test na Covid-19 ili takvu potvrdu. To pak za posljedicu ima pravno postupanje poslodavca koji bi – posljedično – trebao radniku izdati upozorenje, sve do mogućega izvarednog otkaza ugovora o radu, o čemu su određena ministarstva, poput Ministarstva znanosti i obrazovanja, već izdali naputke ustanovama. Čini se da bi takva odluka Stožera mogla svoj epilog imati na sudu u radnom sporu ako se radnici odluče takvim putem tražiti satisfakciju svojih prava za koja tvrde da su im ugrožena. Uz dužno poštovanje prema ugostiteljskim objektima i trgovačkim centrima koji su za sada lišeni izmišljotina Stožera, ne radi se pobogu o odlasku na kavu u slobodno vrijeme ili u trgovački centar u šoping, nego o odlasku na radno mjesto, a što je pravo i obveza osoba u radnomu odnosu. Nebuloznim odlukama Stožera kumuje i činjenica da dok covid-potvrde u školama i na fakultetima vrijede za zaposlene i roditelje koji dolaze u te ustanove, u isto vrijeme ne vrijede za učenike i studente. I dok zdravi kod dolaska na posao imaju obvezu testiranja, cijepljeni ne, iako je dokazano da se mogu zaraziti i k tome zarazu prenijeti drugima. Tek ovih dana Stožer se dosjetio da bi testiranje svih kod dolaska na posao bilo najbolje rješenje.

Plenković ne posustaje; najavljuje sankcije prema neposlušnima
Kraj ludilu koje je zahvatilo naciju ne nazire se koliko god mi to priželjkivali. Nacionalni stožer jednostavno upire i ne odustaje od mjera. Mnogi se pitaju: Ima li kraja? Plenković je dao do znanja da nema, najavivši da ne odustaje ni od zakonskih izmjena kojima bi se primoralo neposlušne, poput određenih čelnika u gradovima i općinama, da postupe prema odluci Stožera. Prvi na udaru mogao bi se naći predsjednik Zoran Milanonović kojemu su covid-propusnice besmislica i koji, kako je rekao, ne misli maltretirati svoje ljude na Pantovčaku odlukama Stožera.

Izgledno je da će mjere četvorke biti sve strožije i represivnije. Izgledno je isto tako da ni nezadovoljstvo građana neće splasnuti, a prosvjednici će koristiti svaku priliku da javno artikuliraju što misle o radu Stožera i Vlade koja podupire sporne odluke. Ozbiljnim prosvjedima već svjedočimo po nekim europskim zemljama, kao što su Slovenija, Francuska ili Nizozemska. Jedan od njih za danas je najavljen i u glavnomu gradu Hrvatske pod nazivom “Zajedno za slobodu” kao izraz nezadovoljstva uvođenjem covid-potvrda, a zbivat će se prema Udruzi Inicijativa prava i slobode na središnjemu zagrebačkom trgu. Hoće li i ovaj put Plenković elegantno skinuti prosvjednike s dnevnoga reda izjavom kako su prosvjedi demokratsko pravo izražavanja nezadovoljstva. Hoće li vladajući dobro poslušati poruke prosvjednika i prikočiti stožeraše koji su se prilično osilili u posljednje vrijeme krojeći nam svima sudbinu. Građani Hrvatske sigurno će im imati štošta toga za poručiti. Nije li vrijeme da ih ozbiljno saslušaju i Stožer i Vlada. Nije li u konačnici vrijeme da i Stožer i Vlada javno priznaju vlastite pogreške u borbi protiv epidemije?

Jadran Bašić, urednik portala BRAČ danas

Podjelite:

You may also like...