Otvorena izložba Sakralna baština otoka Brača – Itinerari kulturnog turizma

Sakralna baština otoka Brača – Itinerari kulturnog turizmanaziv je izložbe koja je u organizaciji Arheološkoga muzeja u Zagrebu i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije otvorena ovih dana u Arheološkomu muzeju u Zagrebu. Izložba donosi prikaz najznačajnijih sakralnih objekata na našemu otoku, značajnije natpise i prijepise te nekoliko maketa bračkih crkava, a izložbeni postav posjetitelji će moći razgledati do 16. lipnja. Vaš je izvjestitelj rado pogledao izložbu, zabilježio je u nekoliko rečenica vijesti koju čitate i u nekoliko fotografije koje možete pogledati.

Izložba "Sakralna baština otoka Brača" otvorena je u Arheološkom muzeju u Zagrebu do 16. lipnja (foto: J. Bašić)

Izložba “Sakralna baština otoka Brača” otvorena je u Arheološkom muzeju u Zagrebu do 16. lipnja (foto: J. Bašić)

U izložbenome postavu nalaze se ranokršćanske crkve koje predstavljaju programski građenu grupu objekata pod patronatom crkvene i državne vlasti. Najznačajnija ranokršćanska crkva je bazilika Sv. Ivana Krstitelja u Povljima, gdje je danas jedina do krova sačuvana ranokršćanska krstionica na tlu Hrvatske. Tu se još nalazi i bazilika Sv. Lovre u pješćanoj uvali Lovrečini nedaleko Postira, a do danas su u upotrebi adaptirani dijelovi ranokršćanskih crkava u Pučišćima, Bolu i Škripu.

neke od župnih crkava na Braču (foto: J. Bašić)

neke od župnih crkava na Braču (foto: J. Bašić)

Izložene su srednjovjekovne crkve na mjestima predkršćanskih kultova. Pri procesu pokrštavanja doseljenoga slavenskoga stanovništva neke su od crkava izgrađene na istaknutim točkama kojima su u slavenskomu sakralnom poimanju prostora pridavane osobite vrijednosti. Tako su podignute crkve pomno odabranih titulara: Vida, Jurja, Ilije i Mihovila. Njihove osobine boraca protiv zla i poganstva imale su osigurati uspješno privođenje stanovništva kršćanskoj vjeri, što je na Braču, izgleda, bio proces koji je trajao gotovo cijeloga srednjega vijeka, istaknuto je uz prikaz crkava srednjega vijeka.

U prikazu župnih crkava na Braču istaknuto je kako se na njima vidi utjecaj arhitektonskih stilova koji održavaju duh vremena u kojima su nastajale i kasnije nadograđivane. S potpunim prestankom opasnosti i i ekonomskim napretkom bračkih naselja, proširuju se župne crkve i uz njih podižu zvonici, gdje je najzapaženiji stilski pečat ostavila arhitektura baroka, dok su u novije doba realizirani monumentalni projekti župne crkve Krista Kralja u Selcima i zvonika u Ložišćima, nalazi se u popratnom tekstu župnih crkava.

crkve na otoku Braču imaju veliku povijesnu i kulturnu vrijednost (foto: J. Bašić)

crkve na otoku Braču imaju veliku povijesnu i kulturnu vrijednost (foto: J. Bašić)

Osim sakralnih objekata, u muzejskome prostoru izložen je i Povaljski prag iz 1184. godine, ćirilićni natpis na hrvatskome jeziku, uklesan na gornjemu pragu nekadašnjih vrata benediktinske opatije Sv. Ivana Krstitelja u Povljima. Posebno je zanimljiva i povijesno vrijedna Povaljska listina, najstariji sačuvani dokument pisan hrvatskim jezikom, a prijepis je popisa posjeda iz 1184. godine benediktinskoga samostana Sv. Ivana Krstitelja u Povljima. Taj je prijepis posjedovne isprave sastavio hrvatskom ćirilicom i ovjerio kanonik splitske prvostolne crkve i hvarski notar Ivan.

izložbeni postav u Arheološkom muzeju u Zagrebu (foto: J. Bašić)

izložbeni postav u Arheološkom muzeju u Zagrebu (foto: J. Bašić)

Na otoku Braču monaški je život počeo vrlo rano. Potvrđuje to i sv. Jeronim krajem 4. i početkom 5. stoljeća, kada spominje samostane na dalmatinskim otocima. Jedan je takav bio i na Mirju kod Postira, zatim u Zmajevoj špilji gdje su boravili anahoreti – pustinjaci, a benediktinski samostani potvrđeni su u Povljima, Lovrečini i Pučišćima. Značajna zajednica pustinjaka živjela je i u samostanu u Blacima na južnoj strani otoka.

monaški život na otoku Braču počeo je vrlo rano (foto: J. Bašić)

monaški život na otoku Braču počeo je vrlo rano (foto: J. Bašić)

U postavu izložbe u zagrebačkomu Arheološkom muzeju nalazi se i nekoliko maketa bračkih crkava, autora Tomislava Cvitanovića. (J. B.)

maketa crkve Svetoga Duha u Škripu na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu (foto: J. Bašić)

maketa crkve Svetoga Duha u Škripu na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu (foto: J. Bašić)

maketa crkve Sv. Ivana i Teodora u Bolu (foto: J. Bašić)

maketa crkve Sv. Ivana i Teodora u Bolu (foto: J. Bašić)

You may also like...