Dosta je
PROJEKT IZGRADNJE ZGRADE ZAJEDNIČKOG VATROGASNOG DOMA
#OstanimoOdgovorni

Dr. sc. Daša Dragnić, kandidatkinja za dožupanicu Splitsko-dalmatinske županije, u Supetru izjavila: Ne možemo živjeti samo od iznajmljivanja; treba poticati kreativnost i inovacije koji će nas gurati naprijed

Dr. Daša Dragnić, docentica na Ekonomskomu fakultetu u Splitu, ujedno kandidatkinja na lokalnim izborima za dožupanicu s liste “Koalicija ZA”, komentirala je u petak, 23. travnja, za BRAČ danas pitanje održivosti otoka u kontekstu globalnih promjena. Ustvrdila je da je gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije previše usmjereno na kretanje turizma, a zadaća je regionalne samouprave više voditi računa o drugim aspektima razvoja.

Dr. Dragnić vezu s otokom Bračom ostvaruje po ocu koji je iz Nerežišća. Iako je rođena u Ljubljani, a živi i radi u Splitu, sveučilišna nastavnica dobro je upućena u problematiku otoka. Razvoj otoka, ističe u razgovoru, nužan je, ali ne pod svaku cijenu. Potrebno je pri tom održati specifičnosti otoka, a turizam ne smije biti jedina aktivnost od koje će ljudi živjeti.

Mnogi principi upravljanja iz mikro razine mogu se primijeniti i na makro razinu
Za sebe tvrdi da nije makroekonomist, ali da joj je primarni interes poslovna ekonomija kroz usmjerenost prema upravljanju i vođenju pojedinačnih organizacija i institucija. — Svatko od nas ima pogled i na makro aspekt gledajući globalno. Mnogi osnovni principi upravljanja iz mikro razine mogu se primijeniti i na makro razinu. Upravljanje gradom i županijom mora biti učinkovito. Treba znati s čime se raspolaže, kako osigurati sredstva koja nedostaju, kako ih najbolje upotrijebiti, i to učinkovito i transparentno. Kako mjeriti efekte toga. Principi u biti mogu biti isti, pojasnila je dr. Dragnić.

Ne može se živjeti samo od turizma
Govoreći o pandemiji koronavirusa i izazovima pred kojima se našla ekonomija, dr. Dragnić istaknula je kako je važno pitanje upravljanje rizicima. — Stvari se događaju kako bi čovjek vidio gdje je osjetljiv. Upravljanje rizicima inače je važno pitanje. Ovakve situacije teško je predvidjeti. Pandemija je prilika da sagledamo je li nam sve što smo radili i kako smo radili baš tako i potrebno. Je li potrebno toliko resursa trošiti? Je li potreban bezglavi rast? Više računa treba voditi o drugim aspektima koje možemo podvući pod zajednički naziv – održivost. Koliko god je globalizacija važna, radi se o procesu koji se niti može niti treba mijenjati, ali treba postojati lokalni razvoj. Nama se to u Hrvatskoj dogodilo za vrijeme rata. Većina stanovnika u Dalmaciji sjetite se živjela je od turizma. Onda je došao rat, pa su ljudi shvatili kako se ne može živjeti samo od turizma. Ljudi su se okrenuli poljoprivredi i ribarstvu. Tada se činilo da se nešto naučilo. No, opet smo upali u isto. Naše gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije previše je osjetljivo na kretanje turizma. Turizam je super, njega treba koristiti, ali treba jačati sve ostalo. Treba ga “razvlačiti” na cijelu godinu, raširiti ga na cijelo područje županije, a ne da koncentracija bude samo u klasičnim turističkim središtima, istaknula je dr. Dragnić, dodavši kako “treba graditi priču destinacije koja nudi različitost”.

Turizam treba donositi kvalitetu lokalnom stanovništvu
Mišljenja je kako turističku aktivnost jednostavno treba širiti te na taj način smanjiti pritisak na turistička središta. Život lokalnoga stanovništva, pojašnjava sveučilišna nastavnica, ne smije biti podređen ničemu. — Navažnije je da imamo kvalitetan život. Taj se život ostvaruje radeći. Ne smije nam se dogoditi da život prestane, a upravo se to događa turizmom. Ta tri mjeseca kao da ne živimo. Turizam treba biti nadogradnja, treba donositi kvalitetu lokalnom stanovništvu, treba graditi održivi razvoj. U tom smislu, rađena je i studija, dodala ja kandidatkinja za dožupanicu.

Sredstvima proračuna treba raspolagati odgovorno i transparentno
Upitana o tomu kako gleda na trenutnu poreznu politiku vlade te smatra li da su da porezna opterećenja primjerena situaciji u kojoj se nalazimo s obzirom na korona krizu, dr. Dragnić odgovara: — Kada je u pitanju porez, nikada se neće složiti oni koji naplaćuju porez i oni koji ga plaćaju. Onima koji prikupljaju porez uvijek je malo, a onima koji plaćaju porez uvijek puno. S jedne strane, onaj koji plaća uvijek će reći da je porez prevelik. S druge strane, svi bismo htjeli uređene ceste, školstvo, zdravstvo. Odakle? Iz poreza. Porezi su najveći izvor punjenja proračuna. Govorim naravno uz pretpostavku da se sredstvima iz proračuna raspolaže odgovorno, transparentno. Da se primjerice umjesto ulaganja u zdravstvo sredstva ne troše na kupnju neprimjerenih vozila. Ono što svi moramo osvijestiti je to da ako želimo da nam bude dobro i sređujemo tzv. zajednički standard, a koji se financira iz proračuna, moramo znati da nešto trebamo i plaćati, pojasnila je.

Treba pronalaziti neka druga rješenja
Nastavnica sa splitskoga Ekonomskoga fakulteta ipak je istaknula kako u postupanju s poreznom politikom nedostaje više transparentnosti. — Treba odrediti jasne kriterije. Postoji određena nepravilnost i nepravednost u tom paušalnom sustavu, gdje se pod isti princip postavljaju oni koji imaju jedan apartman za iznajmljivanje i oni koji ih imaju više. S toga aspekta to nije ravnomjerno raspoređeno, a to znači da ni olakšice ne bi trebale biti iste. Trebalo bi mijenjati sustav. Najveći porezi prikupljaju se od svega što je rezultat rada, a od imovine i najma su puno manji. Tu treba pronalaziti neka druga rješenja, poručila je dr. Dragnić.

Iznajmljivanje je medvjeđa usluga koja donosi novac, ali nas uljuljkava
Govoreći o Splitsko-dalmatinskoj županiji, naglasila je kako je potrebno poticati kreativnost i konkuretnost stvaranja. — Ne možemo živjeti samo od iznajmljivanja. To je medvjeđa usluga koja donosi određeni novac, ali nas uljuljkava. Poruka je: Mogu sjediti, iznajmljivati i dolazi novac. Treba poticati kreativnost i inovacije koji će nas gurati naprijed, pronalaziti dobra rješenja kako ne bismo zakržljali. Turizam također treba biti kreativan, inovativan i spajati ga s drugim sadržajima. Mislim da je to put kojim bismo trebali ići, istaknula je. Osvrnula se i na zdravstvene usluge na otoku Braču, zapitavši se jesu li one zadovoljavajuće. U tom kontekstu spomenula je ustrojavanje turističkih ambulanti na otoku.

Novac ne smije biti glavni, a ponajmanje jedini kriterij razvoja
U razgovoru s vašim izvjestiteljem, dr. Dragnić posebno je istaknula važnost održivosti otoka. — Održivost bih opisala slikom trokuta i ciljevima koji se nalaze u kutu toga trokuta. Jedan cilj je učinkovitost i profitabilnost, drugi je ekološki, a odnosi se na poštivanje i održavanje prirode, dok je treći socijalni, odnosno društveni aspekt življenja. Novac ne smije biti glavni, a ponajmanje jedini kriterij. Kapital ne smije biti gazda, niti određivati tempo i pravila, Mi smo ti koji trebamo određivati pravila. Ne smijemo naštetiti postojećemu stanju, a ni budućem. Razvoj ne smije promijeniti i izbrisati postojeći duh otočana. Atmosfera i duh života na otoku nešto je od najvrijednijega. Otoci moraju zadržati svoju lokalnu specifičnost. Upravo je to održivost, pojasnila je, dodavši kako pri tom treba oštivati i pravilno koristiti druge aspekte.

Županija bi trebala pomalati lokalnoj samoupravi u rješavanju situacija
Zanimalo nas je i što će biti prioriteti Splitsko-dalmatinske županije ukoliko osvoje vlast na lokalnim izborima. — Prvo što je potrebno jest susret s lokalnim zajednicama. Treba zajedno sjesti i identificirati situaciju na terenu. Nije na svakomu otoku ista situacija, a ni na istomu otoku u različitim mjestima. Ne treba unificirati stvari već ih prilagoditi. To je jedino moguće kroz dobru komunikaciju i suradnju s lokalnom samoupravom. Nismo mi odvojeni. Trebamo zajedno donositi najbolja rješenja. Županija bi trebala s obzirom na nadležnost pomagati lokalnoj samoupravi da na najbolji mogući način riješi situaciju. Nekima će biti prioritet jedno, a nekima drugo, rekla je.

Na pitanje kako komentira činjenicu da županijski dužnosnici, unatoč tomu što u kampanji često ističu otoke i otočane, poslije izbora rijetko dolaze na otok i susreću se s lokalnim stanovništvom te osluškuju njihove potrebe, a kad dolaze to je uglavnom u predizborno vrijeme ili kod otvaranja značajnijih projekata, koje i financiraju, dr. Dragnić odgovorila je kratko: — Mi tako nećemo. Rekla sam vam što nam je prioritet. Radi se o kontinuiranom radu i suradnji.

— Naše gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije previše je osjetljivo na kretanje turizma. Turizam je super, njega treba koristiti, ali treba jačati sve ostalo. Treba ga “razvlačiti” na cijelu godinu, raširiti ga na cijelo područje županije, a ne da koncentracija bude samo u klasičnim turističkim središtima, istaknula je u razgovoru za BRAČ danas dr. sc. Daša Dragnić s Ekonomskoga fakulteta u Splitu koja je i kandidatkinja za dožupanicu Splitsko-dalmatinske županije na lokalnim izborima

Podjelite:

You may also like...