Dosta je
PROJEKT IZGRADNJE ZGRADE ZAJEDNIČKOG VATROGASNOG DOMA
#OstanimoOdgovorni

[INTERVJU] Kandidat za župana Ante Pranić na Braču poručio: Potencijal s kojim Splitsko-dalmatinska županija gospodari je uspavan, a županija umjesto politike razvoja provodi politiku protokola

Mladi vrgorački gradonačelnik, nositelj Nezavisne liste mladih, a nekadašnji saborski zastupnik u vremenu od 2017. do 2020. godine, Ante Pranić svoja znanja, političko iskustvo, a nadasve rezultate koje je ostvario na području Grada Vrgorca, odlučio je ponuditi široj društvenoj zajednici. Ima li bolje prilike za tim od sudjelovanja na lokalnim izborima, i to ovaj put na županijskoj razini. Okupivši tim najbližih suradnika, različitih struka i zanimanja, Pranić izlazi na lokalne izbore kao kandidat za splitsko-dalmatinskoga župana liste “Koalicija ZA”, odlučan da u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokrene kako kaže, uspavane potencijale te aktivira toliko potreban gospodarski rast i razvoj.

Uz Pranića za dožupanicu na izbore ide dr. Dragnić sa splitskoga Ekonomskoga fakulteta
Svoj program za lokalne izbore, kao i županijsku listu naziva “Koalicija ZA”, koju čine stranke Pametno, HSLS i Nezavisna lista mladih, odlučio je predstaviti u Gradu Supetru i Općini Bol gdje je danas, 23. travnja, boravio sa svojim najližim suradnicima. Uz kandidata Pranića, u njegovoj pratnji bila je kandidatkinja za dožupanicu doc. dr. sc. Daša Dragnić s Ekonomskoga fakulteta u Splitu, čiji je središnji interes poslovna ekonomija te upravljanje i vođenje pojedinačnim organizacijama. Dr. Dragnić nema sumnje dobra saznanja o otoku, problematici otoka, ali i mogućnostima njegova razvoja, ima zahvaljujući činjenici što joj je otac podrijetlom iz Nerežišća. Tu je bila i Maja Jurišić, voditeljica Pokreta otoka i dugogodišnja borac za bolje uvjete života na otocima.

Vrgorac je od grada slučaja postao primjer drugim gradovima
— Dokazan smo tim koji zna rješavati probleme. Gradonačelnik Vrgorca postao sam 2016. godine kada sam zatekao niz problema. Grad jednostavno nije bio dobro posložen, ni institucionalno, ni funkcionalno, a ni projektno, s mnogim dubiozama. Grad smo transformirali, a Vrgorac je od grada slučaja postao primjer drugim gradovima, rekao je vašem izvjestitelju kandidat za župana u susret koji je održan u Supetru za njegova dolaska na Brač po potporu otočana uoči izbora.

Prvi smo u županiji po izdvajanju za poljoprivredne projekte
Govoreći o ostvarenjima u proteklomu mandatu, Pranić je naglasio kako su u Vrgorcu ostvareni svi gospodarski potencijali. — Tomu svjedoče preko 400 milijuna kuna vrijedne investicije koje jedino jamče nova radna mjesta i razlog ostanka ljudi na području. Rebrendirali smo grad u svakomu pogledu, od smanjenja javne uprave do povlačenja sredstava i velikih ulaganja u predškolski odgoj. Moji prethodnici nisu znali niti uspjeli kako povući jednu lipu nepovratnih sredstava, dok smo mi uspjeli ostvariti preko 40 milijuna kuna za vrijedne projekte, zahvaljujući upravo nepovratnim sredstvima. Nadalje, prvi smo grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema izdvajanju za različite poljoprivredne projekte. Na našem području nalazi se najveće vinogorje. Definirali smo vlastitu oznaku kvalitete, pokrenuli izradu zemljišnih knjiga, sve ono što je bilo normalno u drugim krajevima Hrvatske, referirao je Pranić u svom uvodu, najavljujući kako bi razgovor s kandidatom za Splitsko-dalmatinsku županiju mogao biti vrlo zanimljiv.

Želimo razviti uspavane potencijale županije
Odmah nas je na početku zanimalo koji je motiv Pranićeve kandidature za splitsko-dalmatinskoga župana. — Model i način djelovanja, transparentnost i vizija, razvijanje potencijala iz grada Vrgorca želimo prenijeti i na Splitsko-dalmatinsku županiju. Kao gradonačelnik često sam se susretao s brojnim pitanjima građana o institucijama u gradu, a koje su u nadležnosti županije. Građani s nizom problema dolaze gradonačelniku, obraćaju mu se, a da pri tom ne znaju da se ta pitanja ne nalaze u nadležnosti gradonačelnika, već županije. Posljednjih godinu dana pojavila se tako inicijativa da okupimo kvalitetan tim, pojedince, osobe koje su se dokazale u svomu nezavisnomu djelovanju u svojim sredinama te napravimo zajednički program. Radi se ustvari o programu promjena s ciljem razvijanja svih potencijala županije koji su uspavani, istaknuo je Pranić u razgovoru.

Znamo što želimo raditi u slučaju promjena na izborima
Napomenuo je, pri tom, kako ni izbore u Vrgorcu nije htio prepustiti slučaju. — Napravili smo proces izbora kandidata za grad Vrgorac ispred naše Nezavisne liste mladih. Moj sadašnji zamjenik odlučio se natjecati i za sljedeći mandat i time jamčiti politiku nastavka koju smo provodili. Ta odluka je meni postala još čvršća što se tiče kandidature za Splitsko-dalmatinsku županiju i župana. Prvi smo izašli s kandidatom i programom te znamo što želimo raditi u slučaju promjena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uvjereno je rekao kandidat za župana.

U razgovoru s urednikom portala otvoreno je komentirao aktualni mandat župana Blaženka Bobana, brigu županije prema važnim pitanjima, poput odnosa prema školama, zdravstvu, razvijanju gospodarskoga potencijala, brizi prema poduzetnicima i obrtnicima. Bilo je riječi i o javnom prijevozu, gospodarenju otpadom, upravljanju pomorskim dobrom, potencijalima poljoprivrede i ribarstva, a otkrio je i kakva je suradnja lokalnih samouprava sa županijskim službama te jesu li te službe učinkovite.

Problemi se ne rješavaju, a prolaze mandati

Kako ocjenjujete protekli mandat aktualnoga župana Blaženka Bobana (HDZ) i što mu osobito zamjerate u proteklomu četverogodišnjem mandatu?

Naša županija svedena je na jednu vrstu protokola gdje se županijske službe često hvale određenim projektima koji su definirani i određeni ili pak s lokalnih ili državnih razina. Mi imamo kompletnu polugu razvoja u obliku te druge strukture vlasti. No, tu polugu vlasti ne koristimo. Taj potencijal s kojim Splitsko-dalmatinska županija gospodari je uspavan. Kad sagledate gospodarski rast naše županije i godišnje ga usporedite s konkurentnim županijama u Dalmaciji, Dubrovačko-neretvanskom, Zadarskom i Šibensko-kninskom, mi jednostavno zaostajemo. To je osnovni parametar koji govori koliko mi razvijamo naše potencijale upravo s te županijske razine. Župan je obećavao puno toga ulazeći u prethodnu kampanju, malo je toga u naravi i realizirano. Stalno se svake četiri godine ponavljaju jedni te isti projekti, primjerice Lećevica, gospodarenje otpadom, rješavanje problema domova zdravlja. Problemi se ne rješavaju, a prolaze mandati. Kad pogledate druge županije, primjerice Istarsku, oni imaju politiku razvoja, a ne politiku protokola, politiku u kojoj proračunska sredstva usmjeravaju u takve razvojne projekte, a ne politiku fragmentiranja proračuna kako što je politika naše županije.

Ako nismo sposobni sagraditi četiri škole u četiri godine mandata, ne vidim smisao županije

Splitsko-dalmatinska županija osnivač je osnovnih i srednjih škola na otoku Braču. Kako ocjenjujete brigu županije prema školama na otocima? Što ćete učiniti za razvoj otočnih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji?

Naša županija je energetski obnovila manje škola nego jedan grad Bjelovar. To govori koliko smo produktivni u rješavanju infrastruktura samih škola. Znamo da grad Supetar ima određene pozitivne demografske pomake te smo upoznati i s problemom škole u Supetru. Trebamo imati aktivniju ulogu u smislu pomoći takvim jedinicama lokalne samouprave. Ako nismo sposobni sagraditi četiri škole u četiri godine mandata, ne vidim smisao županije. Mislim da se u sljedećemu mandatu može najaviti izgradnja četiri, što osnovne što srednje škole. Više od toga, trebat će ponuditi mrežu škola i drugačije programe koji će biti bazirani više na zahtjevima gospodarstva, stvarnim zahtjevima ugostitelja, ovisi u kojemu se dijelu županije nalazi škola.

Treba depolitizirati školske odbore, članovi se postavljaju isključivo po stranačkom ključu

Treba depolitizirati školske odbore. Članovi školskoga odbora trenutno se postavljaju isključivo po stranačkom ključu osnivača. Ta tri člana od ukupno sedam članova uvijek su istaknuti članovi vladajuće opcije u županiji, a malo se ulazi u njihovu stručnost. Sva tri člana trebaju biti osobe koje dolaze iz sektora obrazovanja. Za ta tri člana sada se imenuju osobe koje nemaju nikakve veze s obrazovanjem. Tu ćemo napraviti politiku zaokreta. Ako budemo birali i postavljali članove, to će biti kompetentne osobe iz sektora obrazovanja.

Županija treba igrati znatno aktivniju ulogu

Gorući problem života na otoku Braču je zdravstvo i nedostatak liječnika različitih specijalizacija koji bi ponudili adekvatnu zdravstvenu zaštitu stanovnicima. Upravo u Supetru u sklopu Doma zdravlja privremeno je rješeno pitanje pedijatra i ginekologa nakon što su otišli u mirovinu, i to tako da su isti nastavili s radom na pola radnoga vremena, a drugu polovicu putuju liječnici iz Splita. Na otoku je izgleda teško osigurati odgovarajuće specijaliste za popunjavanje radnih mjesta. Kako ćete se uključiti u rješavanje ovoga pitanja?

Svakomu gradu kojemu teži veći broj stanovnika treba osigurati hitno pedijatra i ginekologa. To se može riješiti većim financijskim izdvajanjima, dodacima i stimulansima na plaću tim liječnicima. I po tomu pitanju prepušteni smo sami sebi, odnosno iz vlastitih sredstava osiguravamo taj “nadstandard”. Županija tu treba igrati znatno aktivniju ulogu. Trebamo imati znatno veći broj specijalizacija. Sličan problem koji navodite za Supetar ima i grad Vrgorac gdje za tri ili četiri godine pedijatri odlaze u mirovinu, a imamo problem i s ginekologom. Taj problem je još izraženiji u onim sredinama koje su udaljenije od regionalnoga centra Splita. Jednostavno, takve sredine treba problem rješavati aktivnim zalaganjem županije. Minimum minimuma na Braču je osigurati pedijatra i ginekologa. Mi smo za primjer u Vrgorcu dali ginekologu dodatak na osnovnu plaću u vrijednosti od 4.000 kuna. Ta sredstva idu iz proračuna grada Vrgorca. Isto može i županija, ako ima volje.

Najavio otvaranje turističkih ambulanti u većim turističkim centrima

Na Braču je najveći broj zdravstvenih usluga dostupan upravo u Supetru u sklopu Doma zdravlja. Hoćete li ako budete izabrani za župana raditi na jačanju usluga supetarskoga Doma zdravlja te podržati inicijative i za otvaranjem nekoga medicinskoga centra koji bi bio izvan grada Supetra, odnosnu na području neke druge jedinice lokalne samouprave kako otočani iz udaljenih mjesta na Braču ne bi morali baš za svaku zdravstvenu uslugu putovati u Supetar?

Ono što možemo najaviti u Supetru i svakomu većemu turističkomu centru je otvaranje turističkih ambulanti, i to u najaktivnijemu dijelu sezone. Takav koncept imaju Istarska i Primorsko-goranska županija već desetak godina te ga želimo preslikati i na Splitsko-dalmatinsku županiju. Turističke ambulante, koje bi značile u razvijanju turističkoga potencijala, planiramo razvijati i na Braču, Hvaru, Makarskomu primorju, zatim Omiškomu primorju, ali i na području kaštelansko-trogirskoga bazena. Takva vrsta zdravstvenoga turizma bila bi dodatni plus za sami Brač i potaknula bi stvaranje rehabilitacijskih ustanova. Mi imamo ustanovu Biokovka u Makarskoj, ali mislim da bi se takva ustanova mogla formirati i na Braču, no gradnju takvih zdravstvenih ustanova treba definirati prostorno-planskom dokumentacijom.

Jedina prava politika je otvaranje radnih mjesta i razvijanje gospodarskoga potencijala

Demografsko pitanje važno je za budućnost otoka. Koje mogućnosti vidite oko uključivanja županije u kreiranje demografske politike i očuvanje života na otoku?

Jedina prava demografska politika je otvaranje radnih mjesta i razvijanje gospodarskoga potencijala. Kratkoročna demografska politika koja se bazira na određenim novčanim izdvajanjima nema u sebi faktor održivosti. Županija može potaknuti razvoj gospodarskoga potencijala i razvijati pozitivniju gospodarsku klimu na otocima. To se radi privlačenjem određenih investitora koji će otvarati radna mesta, ali i stimulirati određena radna mjesta, ako se baziramo na određene profesije koje su izrazito bitne otočanima, ali i cijelomu području županije. Nisam pristalica vatrogasnih mjera u obliku novčanih izdataka za novorođenu djecu. Mi se zalažemo za faktor održivosti.

Županija ne smije kočiti razvijanje poduzetništva i gospodarstva

Poduzetnici i obrtnici važan su faktor zapošljavanja otočnoga stanovništva. Mislite li da su postojeći poticaji županije prema poduzetnicima dostatni i što u tom smislu namjeravate učiniti kako biste pomogli otočnim poduzetnicima? Kako poduzetnicima olakšati i pojednostaviti administrativne barijere?

Procesom digitalizacije. Danas svaki obrtnik ili ugostitelj mora otići u županijski ured ili ovdje u ispostavu Supetar ili negdje drugdje. Mora čekati ispred vrata, vidjeti je li službenik na poslu ili nije, je li u izolaciji ili ne. Mi trebamo sve procese digitalizirati. Sve obrasce treba postaviti online kako bi usluga bila pristupačnija i brža te će to sigurno svim gospodarstvenicima olakšati poslovanje. Županija ne smije kočiti razvijanje poduzetništva i gospodarstva. To bi bila najaktivnija mjera. Što se tiče kratkoročnih mjera sufinanciranja, prethodno treba vidjeti čemu teže te mere i u kojemu sektoru želimo imati aktivniju mjeru županije. Ako potičete primjerice u Vrgorcu vinarstvo, onda trebate na Braču poticati maslinarstvo. Mislim da možemo sufinancirati poduzetničke inkubatore što je jako dobra infrastruktura za poduzetnike početnike.

Županija treba sufinancirati linije koje su nerentabilne

Naglasak Vašega predizbornoga programa je bolja prometna povezanost i uspostavljenje mreže linijskoga prijevoza na području cijele Županije. Brojne linije u javnomu prijevozu putnika na otoku Braču nerentabilne su. Na koji način osigurati bolju prometnu povezanost na otocima?

Jednostavno, nova mreža linijskoga prometa. Povezivanje lokalnih centara između sebe, povezivane lokalnih i regionalnih centara te definiranje jedne jedinstvene mreže koja bi išla u jednu jedinstvenu koncesiju. Tu županija treba sufinancirati one linije koje su u naravi nerentabilne. Ako imate jedinstvenoga koncesionara na razini cijele županije, njemu će možda itekako biti plus određene linije na kopnu, pa će se s time pokrivati nerentabilnost određenih linija na otocima ili u ruralnomu području. Ova postojeća mreža je rascjepkama po određenih sektorima, nju županija treba ujediniti i definirati kroz jednu koncesiju.

Ono što smo napravili u Vrgorcu, želimo napraviti i u županiji

U programu s kojim izlazite pred birače ukazujete i na transparentnost proračuna i transparentno trošenje financijskih sredstava. Na čemu ćete inzistirati da trošenje proračunskih sredstava bude transparentno?

Isto što smo napravili u Vrgorcu želimo napraviti i u županiji: Objava svih računa, objava svih ugovora, objava svih ugovora za koncesijska odobrenja, za koncesije. Ovo se ne odnosi samo na županiju, nego i na sve županijske ustanove. Proračuni nekih županijskih ustanova broje i preko 100 milijuna kuna. Trebamo imati istu politiku.

Radi se o neradu i neredu u organizaciji; sve će platiti građani

Nešto više od godinu dana odlukom Ministarstva zaštite okoliša i energetike na Braču je zatvoreno odlagalište otpada Košer, a otpad sa sedam jedinica lokalne samouprave preusmjeren je na gradsko odlagalište otpada, udaljeno svega 1,5 km od Supetra. Takva odluka izazvala je nezadovoljstvo otočana, posebno Supetrana. Grad Supetar s tim u svezi podnio je ustavne tužbe protiv navedene odluke, a organiziran je referendum, koji nije uspio. Na potezu je županija s regionalnim odlagalištem otpada Lećevica. Što mislite, je li projekt regionalnoga odlagališta Lećevica propali projekt?

Mnogi smatraju da će Lećevica kad se sagradi riješiti problem otpada. Lećevica možda može riješiti 50 posto otpada, ali mi moramo smanjiti količinu otpada procesom recikliranja. Županija ima u svojim rukama određene modele sufinanciranja nabave i opreme koja je potrebna za razvojeno prikupljanje otpada. Što se tiče Lećevice, to se kasni već godinama. Imamo određene rokove do kraja 2023. godine sa svim uporabnim dozvolama. Ne vidim načina kako bi oni dovršili taj projekt s osobama koje trenutno vode taj projekt. Treba imati bolje koordinirane županijske službe, zatim lokalne službe. Treba definirati i način prikupljanja toga otpada. Sa županijske razine i Centra za gospodarenjem otpadom Lećevica kao tvrtkom nikada nije ostvaren radni sastanak s direktorima društava koje se bave prikupljanjem otpada. Nemamo definiran sustav niti znamo približno jedinične cijene koje će biti kada se Lećevica sagradi. Kasnimo, a puno je toga nedefinirano. Radi se o neradu i neredu u organizacijskoj strukturi. Sve će u konačnici platiti građani.

Županija treba definirati modela upravljanja pomorskim dobrom

Kako i na koji način upravljati pomorskim dobrom osjetljivo je pitanje i na otoku Braču. Trebaju li pomorskim dobrom upravljati jedinice lokalne samouprave ili područna samouprava?

Od jedinica lokalne samouprave treba tražiti donošenje detaljnih urbanističkih planova uređenja toga područja gdje se koncesija ostvaruje. Jedinice lokalne samouprave imaju svojevrstan nadzor nad pomorskim dobrom u obliku komunalnoga redarstva. Županija trenutno nema u svojim strukturama definirane mehanizme kontrole. No, što se događa kad kontrola utvrdi određene nepravilnosti? Ja sam za veće prepuštanje ovlasti sa županija na gradove i općina po pitanju upravljanja pomorskim dobrom, ali županija bi trebala definirati jedinstveni model upravljanja pomorskim dobrom, a ne da se on prepusti svakoj jedinici lokalne samouprave.

Poljoprivreda može poslužiti i razvoju ruralnoga turizma

Poljoprivreda i ribarstvo važni su za život velikoga broja žitelja Županije, pa i otočana. Kako planirate osigurati infrastrukturu i logistiku za poljoprivrednike i ribare?

Županija bi prvo trebala definirati novi program poticaja poljoprivredi. Te potpore svakako trebaju biti veće. Naša poljoprivreda ima veliki razvojni potencijal. Splitsko-dalmatinska županija ima preko 10 milijuna trsova vinove loze, preko 2 milijuna stabala maslina. U jednomu dijelu naše županije nalaze se i velike površine različitoga voća i povrća. Što se tiče ribarstva, imamo također ogroman potencijal. Nažalost, nemamo napravljenu i razrađenu infrastrukturu koja bi oplemenila poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo kako bi naši poljoprivrednici i ribari bili još konkurentniji na tržištu. Mi smo u našemu programu definirali centar za vinarstvo, centar za pčelarstvo i centar za maslinarstvo. Ti centri omogućili bi poljoprivrednicima da donose svoje proizvode, razvijaju ih i oplemenjuju, a cijena tih proizvoda na tržištu bi tada mogla biti još i veća. Naš program za poljoprivredu bit će znatno različit od postojećega programa. Smatramo da poljoprivreda može biti i dodatna poluga razvoju ruralnoga turizma u unutrašnjosti otoka i zaobalnoga područja naše županije.

Komunikacija se ne smije svoditi na osobno poznavanje i kontakte

Kao gradonačelnik Vrgorca sigurno imate iskustvo suradnje sa Županijom. Kako ocjenjujete rad županijskih službi? Jesu li županijske službe efikasne? Mislite li i Vi da je županija poligon za uhljebljivanje stranačkoga kadra?

Županija vam trenutno služi kao mjesto gdje se često određeni politički kadar, istrošen u lokalnim sredinama, umirovi, odnosno do mirovine ga se prebaci u županiju. Naravno da suradnja sa županijom treba biti puno bolja. Veći broj jedinica lokalne samouprave može se uključiti i preko e-savjetovanja. Svi programi koji se donose, kao i krovni dokumenti na razini županije, utječu na stanovništvo. Rješavanje se često svodi na osobni razgovor načelnika, gradonačelnika i ravnatelja županijskih službi ili načelnika i gradonačelnika sa dožupanima ili županom. Županijske službe trebale bi ostvarivati bolju komunikaciju s lokalnim samoupravama, a ne da se komunikacija – kako sam rekao – svodi na osobne poznavanje i kontakte.

Kandidat za župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Pranić i kandidatkinja za dožupanicu dr. sc. Daša Dragnić u razgovoru s urednikom portala BRAČ danas (Foto: Mirna Dalić)

Podjelite:

You may also like...