Dr. Kalilić usporedio Brač i otočnu državu Barbados pa zaključio: Nema valjanoga razloga, u usporedbi s Barbadosom koji ima 280.000 stanovnika, da Brač umjesto 14.000 stanovnika ne bi mogao imati njih dvostruko više

Ugledni splitski liječnik dr. Joško Kalilić usporedio je Brač i otočnu državu Barbados. U tekstu koji nam je poslao ističe da je Barbados otočna država koja je po veličini (439 km2) slična Braču (400 km2) te da ima 5 gradova i 36 sela, dok Brač ima 7 općina i 1 grad te mnogo naselja i zaseoka.

Prenosimo vam zanimljivo pismo dr. Kalilića:

Zašto na Braču ne bi moglo živjeti bar 30.000 stanovnika?
Postavlja se opravdano pitanje: Kako je moguće da na skoro istoj površini na Barbadosu živi 280.000 stanovnika, dok na Braču živi samo 14.000 stanovnika. Zašto na Braču ne bi moglo živjeti od 30.000 do 50.000 stanovnika ili čak i više (1900. godine na Braču je živjelo 24.000 stanovnika).

Bračanin ima mora koliko ga ima Hrvatska
Brač se nalazi usred napučene Europe i svega 15-tak kilometara od kopna, dok je Barbados smješten na osami u Atlantskome oceanu 500 kilometara od najbližega kopna (obala Venezuele). Teritorijalno more mu je široko 22 kilometra. Bračanin ima onoliko mora koliko ga ima država Hrvatska. Barbados nema rijeka ni jezera, dakle nema svoje vode, već se organizirano prikuplja kišnica prirodno filtrirana kroz slojeve zemlje u iskopane brojne podzemne kanale iz kojih se pumpama doprema voda za kućanstva i industriju. Ta količina vode, iako obilna, nije dovoljna za tako veliki broj stanovnika (280.000) pa je država prisiljena desalinizirati određenu količinu mora da zadovolje povećane zahtjeve za vodom. Brač je u tome pogledu u boljemu položaju jer dobiva vodu od rijeke Cetine koja se kod Omiša filtrira i podmorskim cjevovodima dovodi do Brača. Međutim, Brač dodatno ima oko 300 priobalnih izvora bočate vode i jedan izvor slatke vode. Većina stanovnika (i “vikendaša”) na Braču, kao zlatnu rezervu, prikuplja kišnicu u izgrađenim gustirnama u kojima je “besplatna” voda za piće i po potrebi za zalijevanje vrtne vegetacije.

Ropstvo na Barbadosu ukinuto je 1834. godine, a nezavisnost su stekli 1966. godine
Prije dolaska Španjolaca 1500. godine na otoku Barbadosu živjeli su domoroci – indijanci koji su se dolaskom Španjolaca razbježali i nestali s otoka da izbjegnu ropstvo. Prvi brodovi s velikom posadom dolaze iz Velike Britanije 1625. godine te se otok uskoro administrativno pretvara u koloniju u koju dolazi sve više stanovnika iz Velike Britanije koji upravljaju otokom i rade na njemu. Veliki dio tadašnjih šuma siječe se da bi se veće površine otoka pretvorile u plantaže za uzgajanje šećerne trske i duhana. Budući da je trebalo mnogo ljudi za rad na tim plantažama, razvija se trgovina ljudima (poglavito crncima iz Afrike) koji se prisilno dovode brodovima da rade kao robovi na plantažama šećerne trske i duhana. Stoga su današnji stanovnici Barbadosa uglavnom potomci robova crnaca iz Afrike (95 posto su crnci, 3 posto bijelci, 2 posto miješani). Ropstvo je ukinuto tek nakon 200 godina, 1834. godine. Nezavisnost od Velike Britanije stekli su 1966. godine. Nedavno su postali republika, a time i potpuno neovisni od Velike Britanije. Službeni jezik je engleski, a razvojem školstva svi su stanovnici otoka pismeni.

Bračani nikada nisu bili robovi
Na povijest Brača utjecali su Kelti, Iliri, Grci, Rimljani, Venecija, Ugarska, Napoleon, Austrija, Uskoci itd. Unatoč svima, Bračani su se održali stoljećima i nikad nisu bili robovi niti ih je itko prisilno dovodio na otok. Među stanovnicima Barbadosa ima 65 posto kršćana, većina su protestanti. Među Bračanima prevladavaju kršćani – katolici (oko 90 posto). U urbanim dijelovima Barbadosa živi oko 30 posto stanovnika, a u ruralnim oko 70 posto. Glavni grad Bridgetown sa 100.000 stanovnika nalazi se na nadmorskoj visini od jednoga metra. Bračani su ravnomjerno raspoređeni u svim općinama. Supetar sa statusom grada ima 4000 stanovnika.

Bračani se ponose s maslinama
Temperatura zraka na Barbadosu iznosi od 22 do 30 stupnjeva. Na Braču su temperature niže samo zimi (5-15 stupnjeva). Proljeća i jeseni relativno su ugodno topli, a ljeta vruća. U pogledu vegetacije na Barbadosu najviše rastu palme, poinciane i frangipani. Bračani se ponose sa svojim maslinama (500.000 stabala), česminom, hrastom, borovima, čempresima, tamarisima, smokvama, rogačom te mnogim drugim mediteranskim biljkama. Ima i palmi koje ukrašavaju primorska mjesta.

Bračani uživaju u sva četiri godišnja doba
Na Barbadosu pola godine pada kiša, a isto toliko traje i sušno razdoblje. Za vrijeme obilnih kiša česte su poplave, odroni zemljišta, dok nerijetki uragani nanose velike materijalne štete. Bračani uživaju u sva četiri godišnja razdoblja. Nema poplava, odrona zemljišta, a niti veće štete od jakih vjetrova (bure ili juga).

Kako se tek ponose na pogled s Vidove gore
Barbados je teritorijalno podijeljen na 11 župa, a Brač na 7 općina i jedan grad (Supetar). Za razliku od Brača, nije toliko brdovit. Najviši vrh na Barbadosu nazvan Hilaby visok je 330 metara i turistički djelatnici ponose se lijepim pogledom s toga vrha na cijeli otok, posebno na atraktivne plaže, a kako se tek ponose Bračani na pogled koji pruža vrh Vidove gore od 778 metara ne samo na cijeli Brač već i na okolne otoke i kopno.

Glavna kočnica bržega razvoja otoka
Barbados ima dobro razvijenu asfaltiranu cestovnu mrežu u dužini od 1600 kilometara za razliku od Brača koji ima samo oko 300 kilometara asfaltiranih cesta i mislim da je to jedna od glavnih kočnica bržega razvoja Brača i porasta stanovništva. Kuće u kojima stanuje većina stanovnika Barbadosa nalaze se u blizini plantaža šećerne trske i duhana, montažne su i građene od drva pa ih vlasnici kod seljenja često premještaju s jednoga na drugo mjesto. Bračani se mogu pohvaliti da imaju najljepše kuće na svijetu građene od kvalitetnoga bijeloga bračkog kamena.

Turisti nakon slijetanja brzo mogu stići do Brača
Veza Barbadosa sa svijetom moguća je samo zračnim i morskim putem te u tu svrhu imaju jedan aerodrom za međunarodne avionske letove i jednu gradsku luku za velike brodove (trgovačke i turističke) u glavnome gradu Bridgetownu. Brač ima svoj aerodrom za nešto manje zrakoplove, ali zato je splitska zračna luka relativno blizu, omogućava slijetanje i najvećih zrakoplova, pa Bračani i turisti nakon slijetanja u Split lako i brzo mogu stići do Brača i obratno.

Braču nisu potrebne elektrane
Barbados ima nešto svoga plina, čak i nafte, jer britanske tvrtke imaju koncesiju bušenja podmorja u potrazi za naftom. Braču zbog turizma i ekoloških razloga takva aktivnost nije potrebna. Barbados dobiva električnu energiju od tri elektrane kojima već 100 godina upravlja njihova tvrtka (kao HEP kod nas). Za pogon elektrana koriste plin i loživo ulje. Diljem otoka ima 13 trafostanica. U planu je izgradnja solarnih i vjetroelektrana. Braču nisu potrebne elektrane. O električnoj energiji brine HEP (bez zagađenja zraka od elektrana), a ima i dovoljno trafostanica po cijelome otoku. Sunca i vjetra Brač ima cijele godine i puno više od Barbadosa (gdje pola godine pada kiša) pa je planiranje solarnih i vjetroelektrana na Braču posve realno i poželjno.

Ima najbolje organiziranu trajektnu vezu na Jadranu
Prijevoz stanovnika po cijelome otoku Barbadosa obavljaju državni autobusi (plavo obojeni) i privatni autobusi (žuto obojeni). Taksi služba je privatna i dobro razvijena. Imaju čak i helikoptersku taksi službu. Nema pomaka sata zimi i ljeti jer vlada Barbadosa to globalno pravilo promjene vremena ne uvažava. Bračani također imaju dobro organiziranu prometnu autobusnu mrežu, a ima i dovoljno taksija po potrebi. Trajektna veza na Barbadosu praktički ne postoji (najbliže kopno udaljeno je 500 kilometara), a promet robe i ljudi obavljaju veliki teretni i putnički brodovi i međunarodni zrakoplovi. Brač ima najbolje organiziranu trajektnu vezu na Jadranu i do kopna (oko 15-18 kilometara) stignu za manje od sat vremena (brzim gliserom za 15-tak minuta). Bračani stoga mogu u jednome danu obaviti na kopnu sve što trebaju i vratiti se istoga dana na otok.

Niti jedna se ne može natjecati sa Zlatnim ratom
Barbados ima sveučilište u glavnome gradu Bridgetownu (Bračani ga imaju u Splitu i drugim gradovima Hrvatske pa na Braču nije ni potrebno). Na Barbadosu turizam je dobro razvijen (najviše dolaze Englezi, Amerikanci, Kanađani, Australci i Južnoamerikanci) zbog velikoga broja lijepih pješćanih plaža (80) okićenih s palmama, iako se nijedna njihova plaža ne može natjecati s najljepšom plažom na svijetu – Zlatnim ratom koji je pokriven glatkim šljunkom kojega na Barbadosu nema. Popularan je i jazz festival koji se održava svake godine te privlači brojne glazbenike iz cijeloga svijeta. Ima i mnogo špilja koje posjećuju turisti, posebno onu u kojoj se snimao film “Pirati s Kariba”. I Brač ima 40-tak velikih i lijepih špilja koje domaći i strani turisti rado posjećuju. Brač ima, pored Zlatnoga rata, i mnoštvo drugih prirodnih i lijepo uređenih plaža ukrašenih palmama, tamarisima, borovima, česminama, smokvama, itd. na kojima uživaju turisti.

Brač ima najbolji ovčji sir na svijetu
Gastronomska ponuda na Barbadosu je dobra, najviše se nudi tzv. “flying fish” – leteća riba koja je dobila naziv jer može letjeti 45 sekunda iznad mora u dužini od 300 metara. Nakon pripreme po ukusu i mirisu podsjeća na našu srdelu. Brač ima vrhunsku gastro-ponudu od mlade janjetine do svih vrsta riba s vrhunskim vinima i maslinovim uljem. Brački sir sigurno je najbolji ovčji sir na svijetu o kojemu stanovnici Barbadosa mogu samo sanjati.

Broni turisti uživaju u ribama i podmorskim špiljama
Podvodno ronjenje na Barbadosu također je razvijeno zbog kilometarski dugoga koraljnoga grebena (80 km) na kojima se može vidjeti mnoštvo riba svih oblika i boja. I Bračani organiziraju podvodno ronjenje oko cijeloga otoka u kojemu brojni turisti uživaju u ribama i podmorskim špiljama. Barbados ima mnogo lijepih hotela i apartmana, ali ima ih i na Braču, i to građenih ne od drva već od bijeloga kamena. Privatni helikopteri obavljaju panoramske letove po cijelome otoku Barbadosa. Brač ima 4 helidroma (Milna, Pražnica, Selca i na aerodromu), pa se lako mogu organizirati i turistički helikopterski letovi ne samo po Braču već i po susjednim otocima kao što je neko vrijeme letove obavljao privatni hidroavion.

Brač nažalost nema uređenih terena za golf
Najpopularniji sport na Barbadosu je kriket, ali i drugi sportovi kao nogomet, tenis, golf, ronjenje, itd. I na Braču su popularni nogomet, tenis, ronjenje, surfanje i mnogi drugi sportovi. Ovaj otok, nažalost, nema uređenih terena za golf kao što ih ima Barbados, ali i to je moguće u bliskoj budućnosti ako se pronađu investitori. Na Barbadosu je 30 posto zemlje obradivo (u prošlosti je većina otoka bila prekrivena šumom, ali je veći dio posjećen kako bi se mogle formirati plantaže šećerne trske i duhana). Otok Brač je 25 posto pokriven šumom (česmina, hrast, masline, alepski borovi, itd.).

Brač ima zečeva i mungosa
Na Barbadosu od divljih životinja ima zečeva, mungosa i manji broj majmuna. I na Braču ima zečeva i mungosa, ali nema ni jednoga majmuna. Zato ima puha koji pečen predstavlja pravi gastro specijalitet. Od stočarstva, ima mnogo koza i ovaca, također i konja.

Bračani se mogu pohvaliti visokom životnom dobi
Na Barbadosu 35 posto stanovnika živi u glavnome gradu Bridgetownu i njegovoj okolici (oko 100.000). Bračani su dobro raspoređeni po cijelom otoku. Dob umiranja na Barbadosu je iznad 70 godina, Bračani se mogu pohvaliti dosegom visoke životne dobi. Na Barbadosu ima više banaka, ali ima ih posve dovoljno i na Braču. Glavni izvoz Barbadosa: hrana, pića, kemikalije, električni dijelovi, lijekovi, insekticidi, fungicidi, herbicidi. Brač proizvodi najkvalitetniji kamen, kipove umjetnika, sardine, ribu, vino, maslinovo ulje, sir, suvenire od kamena, sapune, itd.

Najviše zaposleni u turizmu i poljoprivredi
Na Barbadosu 83 posto stanovnika radi u uslužnim djelatnostima, 14 posto u industriji, 3 posto u poljoprivredi, dio je zaposlen na kruzerima. Ima i onih koji su iselili u inozemstvu (SAD, Velika Britanija, Kanada…) pa dio svoje zarade šalju svojim obiteljima što značajno doprinosi dobrome životnome standardu stanovnika Barbadosa. I Bračani su najvećim dijelom zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi, prodaji raznličitih proizvoda, a dio je iseljen te svojim investicijama pomažu razvoj Brača. I Barbados i Brač imaju izgrađene marine.

U jednome danu mogu obaviti potrebne pretrage
Na Barbadosu je dobro organizirano javno i privatno zdravstvo što je i za očekivati s obzirom na veliki broj stanovnika. Zbog velike udaljenosti od kopna (500 kilometara) mora postojati bolnica sa svim specijalistima. Na Braču su zbog daleko manjega broja stanovnika organizirane županijske ordinacije opće prakse i Hitna medicinska služba. KBC Split ima organizirane specijalističke ordinacije koje koriste svi osigurani građani, pa tako i Bračani, koji u jednome danu mogu obaviti potrebne pretrage i ostale medicinske usluge. U slučaju težih bolesti koriste KBC Split za bolničko liječenje. U hitnim slučajevima dobro organizirana helikopterska služba prevozi sve hitne slučajeve od jednoga od četiri helidroma na Braču do helidroma KBC-a Split.

Za tri sata može se obići cijeli otok
Bračanin koji odluči posjetiti Barbados i pri tome renta auto morat će se priviknuti vožnji lijevom trakom (utjecaj iz Velike Britanije). Za tri sata vožnje može se obići cijeli otok jer dobro razvijena cestovna mreža to omogućuje. Bračka cestovna infrastruktura takvu vožnju oko cijeloga otoka za sada ne omogućuje.

Na Braču su svi sigurni i danju i noću
Za razliku od Brača, na Barbadosu ima dosta evidentiranoga kriminala s oružanim pljačkama, krađama i pucnjavama među bandama. Šetnja po gradovima u noćnim satima nije preporučena. U tome pogledu stanovnici Brača i turisti su potpuno sigurni po danu i po noći.

Brač ima sve resurse za dobar život
Otok Brač uspoređen s otočnom državom Barbados koji su slični po veličini, ima sve uvjete da ostvari još brži razvoj i bolji život. Nema valjanoga razloga, u usporedbi s Barbadosom koji ima 280.000 stanovnika, da Brač ne bi mogao imati dvostruko više stanovnika (od sadašnjih 14.000 na 30.000 pa čak i do 50.000 stanovnika). Otok Brač je ljepši i sigurniji za živjeti od Barbadosa, blizu je kopna i ima sve resurse za dobar život. Najvažnije je poraditi na izgradnji što šire mreže suvremenih cestovnih prometnica po cijelome Braču, onako kako je razvijena na Barbadosu (1600 kilometara asfaltiranih cesta). Sa sigurnošću možemo reći da će vrijedni i napredni Bračani to i ostvariti u bliskoj budućnosti, napisao je dr. Kalilić.

foto: BRAČ danas

Podjelite:

You may also like...