Jerko Martinić iz Bola: Zlatni rat ne smije biti Zrće

O trenutnim turističkim pokazateljima, ulozi lokalne vlasti u turizmu, ali i (ne)efikasnosti državne administracije u kontroli iznajmljivača, kao i o opravdanosti postojanja Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice osvrt za portal BRAČ danas napisao je Jeronim Jerko Martinić iz Bola.

Martinić u tekstu ukazuje na problem s turističkim brojkama, naglašavajući važnost ekonomskih učinaka. Pita se i nije li svjetski poznata plaža Zlatni kao prirodna rijetkost preopterećena te treba li osmisliti i prilagoditi turističke sadržaje.

Evo što je napisao Martinić u osvrtu.

Značajan dio hotelsko-turističkoga profita odlazi u inozemstvo
Sezona je krenula dobro. Pokazatelji su dobri i prognoza je dobra, barem tako govore. Euforije ne bi trebalo i ne smije biti, jer je po meni riječ o brojkama ovim i onim, ali vjerojatno na kraju sezone, ne i s dobrim novčanim pokazateljima, odnosno zaradi. U ovome slučaju mislim prvenstveno na legalne i registrirane privatne iznajmljivače soba ili apartmana u domaćinstvima. Razlog manje zarade je u tome što su cijene uglavnom ostale od ranije, a znatno je poskupljenje energenata i sredstava za čišćenje i održavanje smještajnih kapaciteta. Hotelske kuće iz istih razloga također će imati znatno veće troškove nego ranijih godina i dodatno radi poskupljenja živežnih namirnica. Budući da smo ne mali postotak hotela ustupili stranim vlasnicima, a time i ne mali dio “hotelskog-turističkoga profita” odlazi u inozemstvo.

Treba li na državnoj razini postojati Ministarstvo turizma, pita se Martinić
Ugodno iznenađenje, kada su u pitanju “turističke brojke”, riječi su ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac objavljene u jednomu dnevnom listu 16. srpnja: “Rekordne brojke više nisu primarni cilj, hrvatski turizam mora se okrenuti održivosti… to više nije pitanje volje već je takav način poslovanja imperativ današnjice”. Konačno, da netko iz Ministarstva turizma i sporta kaže kako turističke brojke puno ne znače, već ekonomski efekti, kvaliteta i održivost. Kada bi se još netko, visoko pozicioniran, upitao treba li nam na državnoj razini nužno imati Ministarstvo turizma i Hrvatsku turističku zajednicu. Prema meni, bilo bi to razumno razmišljanje.

“Zakinuti su legalni iznajmljivači, a nelegalni gotovo nagrađeni”
Turistički paušal (privatni smještaj u domaćinstvu), njegova naplata, vjerojatno zadovoljava nadležno Ministarstvo, odnosno državu. Međutim, linijom manjega otpora, neradom i nepravdom, zakinuti su oni legalni iznajmljivači, a nelegalni gotovo nagrađeni. Pretpostavlja se da ima oko 20 posto neprijavljenih turista, a možda i više. Nelegalnih iznajmljivača smještaja turistima ne zna se broj, ali da je dobre volje, da je ažurnost administracije, na državnoj i lokalnoj razini, to se može utvrditi i regulirati. Što se tiče fiskalnih računa i tu ima “caka” koje se lako mogu doskočiti. Zašto državu nije briga da ubire ono što joj pripada i što mora raditi preko svojih ministarstava, odnosno služba na višoj i nižoj razini, nejasno je. Sive ekonomije na pretek, kao i državne administracije, a (ne)efikasnost administracije plaćaju porezni obveznici. Administrativne kontrole, odnosno inspekcije, normalne su službe, a zašto na “terenu” mnogo toga izmiče objektivnosti, a time i prihodi državi, ostaje nejasno.

Stanovi u stambenoj zgradi pretvaraju se u “apartmane”
Kada je riječ o apartmanizaciji (preizgrađenost i zlouporaba naziva – sadržaja ) o čemu piše priznati turistički stručnjak mr. Davor Njirić, a o kojoj temi i “ulica” raspravlja, dodatni je i ne mali problem. Nelegalnosti, pretvaranje stanova u stambenoj zgradi u “apartmane”, bez suglasnosti ostalih stanara, je problematično i vjerojatno nezakonito. Zapravo, upitni su takvi apartmani i po registraciji, i po kategorizaciji. Nerijetko, turisti, korisnici apartmana (stana) u stambenim zgradama uopće se ne vide s domaćinom, odnosno vlasnikom koji možda živi u Bruxellesu, Londonu, Beogradu ili u Zagrebu. Narušen je, dakle, prvobitan i registriran “status” apartmana u domaćinstvu.

Hotele zatvorenoga tipa zove “turistički geto”
Hotelijerstvo je zapravo temelj turističkoga gospodarstva i kvalitete turističke destinacije. Hotelski resorti, zatvorenoga tipa, posebno all inclusive hoteli, prema meni narušili su potpunu draž turistima za upoznavanjem karakteristike pojedine domicilne destinacije. Gotovo bez kontakata s mjesnim stanovnicima, njenoj ugostiteljsko-turističkoj i inoj ponudi, kulturi i tradiciji, pa takve hotele zatvorenoga tipa ja nazivam “turistički geto”.

Konzumiranje jela u hodu nije primjereno turističkoj destinaciji
Gastronomija je, pored hotelijerstva, posebni “adut” turističkoga sadržaja, te vrijedan i važan proizvod, a u budućnosti još veći izazov u destinaciji. Osmišljeni program konzumiranje hrane – jela posebno je iskustvo i doživljaj, emocija za pamćenje mnogim turistima. Tematski obroci, odnosno jela lokalne (dalmatinske, bračke ili bolske odnosno mediteranske) kuhinje, izazov je mnogima. Nažalost, prešutno, događa se, pa čak i preferira, copy-paste konzumiranje jela u hodu, što nije baš najprimjerenije turističkoj destinaciji koja pretendira ili sebe naziva “super destinacija”. Prava stvar u gastronomskoj ponudi, što je poprilično zahtjevno, povezana je s ekoturizmom, zdravom prehranom. Borba među restoranima za dobivanje prepoznatljive i prestižne Michelinove zvjezdice je izazov, a to se može dobro iskoristiti u turističke svrhe. Takva aktivnost posebno bi mogla biti povezana s radom Turističke zajednice i nekih restorana. Ništa manje turistički vrijedno u destinaciji nije i mogućnost zdravstvenoga, sportskoga na kopnu i moru, oblika turizma.

Plaža Zlatni rat ne smije biti Zrće
Ako voda znači čovjekov život, onda zaštićeni prirodni raritet plaža Zlatni rat znači turizam Bola. Glasno i jasno svima u našoj turističkoj destinaciji Bol treba reći i ponavljati plaža Zlatni rat nije i ne smije biti Zrće. Kada je riječ o nepridržavanju određenih “pravila” na destinacijskoj razini možda bi se moglo reći ili konstatirati da ne postoji samo pojedinačna odgovornost, nego i zamjerka onima koji pravila iz raznoraznih razloga ne primjenjuju. Moguće je da svjetske klimatske promjene utječu ili mogu utjecati na sadašnje stanje i vrijednost ove plaže. To se odnosi na morske struje, travu posidoniju (lažina), borove, vremenske (ne)pogodnosti, kiše, vjetrovi, velike suše, ljudski nemar i sl. koji mogu devastirati prirodni prostor. Zato oprez u svemu i odnosi se na svih nas. Na razini lokalne zajednice treba reći i “ozakoniti” ono što se može i ono što se ne može dozvoliti, spekulativno, raditi na plaži Zlatni rat.

Janjetina s ražnja nije primjerena plaži Zlatni rat
Komunalna problematika plaže posebno je osjetljiva tema. Mještani preko legalno izabrane vlasti i s njenim službama trebaju to rješavati, a i sprječavati loše pojave. O sveukupnoj ponudi na plaži može se razgovarati, ali za to trebaju sudionici proizvoda i usluga i na odgovarajućoj razini. Što se tiče janjetine na ražnju u restoranu na zaštićenoms području i glavnoj plaži, još od polovice 70-tih, ostala je dvojba je li to primjerena ponuda (janje nabodeno na ražnju) i vatra na otvorenomu. Istine radi, ova sada ponuda, janjetina s ražnja, oku je skrivena i diskretno organizirana, što na određeni način i nije tako problematično, međutim … Mišljenja sam da neka jela, specijaliteti dalmatinske, bračke ili bolske gastronomije, kao stalnu ponudu treba preferirati. Janjetina na ražnju treba biti u nekoj konobi, zatvorenoj terasi, taverni, a ne na ovoj i ovakvoj plaži. Zapravo, neka ponuda i usluga nisu primjerene ovom prirodnom raritetu, o čemu nikada nitko nije ozbiljno razgovarao i analizirao. Ova i slična događanja mogla bi biti tema za raspravu Odbora za turizam pri Općinskome vijeću koji još uvijek ne postoji. Od takvih tema ne treba bježati ni Turističko vijeće TZO Bol.

Treba utvrditi pravila ponašanja i usluga
Ciljanoga promatrača, doživljaj na plaži, donekle zbunjuje narušavanje prirodnih datosti u kojoj se može osjetiti prevladavajući miris ponekoga proizvoda, usluge, a neke “kućice” s ponudom kao da nisu dovoljno jasno definirane. Ne postoji dojam da se sve nalazi pod određenom kontrolom u prostoru pod zaštitom. O glazbi posvuda, različitim rekvizitima i sl., sve bi na neki način trebalo preispitati ili analizirati i sa svim davateljima usluga jasno razgovarati i uvjetovati. Treba utvrditi pravila pružanja usluga i ponašanja svih sudionika na ovome području. Mora se sačuvati glavna sirovina turizma destinacije Bol, a to je plaža Zlatni rat. Opetovano, nikako imitirati Zrće, jer bi to bilo pogubno na bolski turizam. Nisam siguran da s nekim ponudama, pojavama, događajima, ne narušavamo težnju prema održivosti, kvalitetnijemu obliku turizma u destinaciji.

Turisti žele nešto naučiti i na hrvatskome jeziku
U dobro organiziranoj lokalnoj zajednici, turističkoj destinaciji, definirano i regulirano razvojnim i prostornim planom ne bi se smjele događati nikakve loše stvari. Raspoloživim prirodnim datostima i što kvalitetnijom turističkom ponudom postupno se može ostvarivati željeni, održivi i kvalitetni oblik turizma, što Bol i zaslužuje. Jesu li planovi baš ono što mi zapravo želimo ili je stalno neka opstrukcija, pa je na terenu u međuvremenu i u međuprostoru mnogo toga po izgledu i ponudi prilično drugačije, tj. nedefinirano. Plan razvoja općine mnogo je toga naznačio i treba postupno raditi na realizaciji s mogućim korekcijama, jer vremensko razdoblje i novonastale okolnosti čine svoje. Održivost, koja se često u turizmu zanemaruje, i kvaliteta sveukupne turističke ponude trebao bi biti naš glavni i stalni cilj. Nemoguće je ne spomenuti, a uvjerite se i sami. Dovoljno je prošetati rivom pa ćete ispred ugostiteljskog ili nekoga drugoga sličnog objekta pročitati sve na engleskome jeziku, a na hrvatskome, materinjem jeziku ništa. Kao da ne postoji. Ako se ne varam, užancama, a i pravilnikom o nazivima i obavijestima, treba pisati i na domicilnomu, materinjemu jeziku! To je turistička i profesionalna (ne)kultura. Ne mali broj turista upravo želi naučiti koju riječ, naziv, na hrvatskomu jeziku. Ako mislite da to nije dio turističke kvalitete i kulture, varate se. Eto, dodatne aktivnosti, ne samo, Turističkoj zajednici, nego i drugim asocijacijama u destinaciji da u svojstvu savjetodavne uloge ukažu na ovakve pojave.

Stavovi i mišljenja izneseni u kategoriji “Pisma čitatelja” su osobni stavovi i mišljenja autora te ne predstavljaju stav uredništva portala BRAČ danas.

Plaža Zlatni rat u Bolu (foto: Jadran Bašić/BRAČ danas)

Podjelite:

You may also like...