Bluesun Hotels Resorts
PROJEKT IZGRADNJE ZGRADE ZAJEDNIČKOG VATROGASNOG DOMA
#OstanimoOdgovorni

Siniša Soljačić iz Bola: “Što je sljedeće? Možda jedan olimpijski bazenčić punjen morem neposredno uz već planirane male solane na Martinici”

Siniša Soljačić iz Bola u novom osvrtu koji je poslao uredništvu portala BRAČ danas komentira projekt žičare Bol — Vidova gora koji je neko vrijeme bio aktualan u Bolu. U najnovijem komentaru naglašava kako se po svemu sudeći radi o projektu koji je “prošlost”, barem za neko vrijeme.

Soljačić ističe kako je moguće da taj projekt poslužiti kandidatima i u predizborno vrijeme. — Sve skupa, piše Soljačić, izgleda totalno nestvarno i ekonomski potpuno van pameti”.

Osvrt prenosimo u cijelosti.

Samo pusta obećanja
— U 2021. godini smo. Uskoro će izbori i kandidati će se natjecati tko će “izbaciti” više projekata koji bi trebali fascinirati birače. A birači ko birači. Vole čuti bombastična obećanja, makar za veći dio njih već unaprijed znaju su to samo pusta obećanja i da će, kao takva, ostati za dugo vremena. Možda i za — sva vremena. Luka nautičkoga turizma, produljenje Veloga mosta, groblje, uređenje šematorija ispred Velike crkve, sportska dvorana, parkiralište ispod sadašnje “Poljanje”, vatrogasni dom…, pa onda uređenje Benačice, pročišćivać otpadnih voda, dislokacija pumpne stance, uređenje operativne obale od pumpne stanice do šetnice, POS-ovi stanovi, Vidova gora… I oni projekti koji su privatne naravi: hotel Bijela kuća, hotel Park, hotel Borak…

“Fali im samo 80 milijuna kuna”
Sve ovo gore nabrojeno, svih ovih godina, nije se maklo dalje od priča i obećanja, za nešto je možda tek izrađeno ponešto od dokumentacije. Ipak jedan projekt posebno golica našu maštu, a to je — žičara. Već najmanje 7—8 godina slušamo priče o žičari. Slobodna Dalmacija od 22. travnja 2015. godine, na stranici 13, iz pera Ivice Radića, donosi kratko štivo pod naslovom “S Vidove gore do Bola za 5 minuta”. U podnaslovnomu tekstu piše: “Najturističkija općina na škoju pokreće ambiciozan projekt, fali im samo 80 milijuna kuna”.

Žičara bi bila kvalitetni dodatak turističkoj ponudi
Bez ikakve dileme, žičara predstavlja atraktivni sadržaj i kvalitetni dodatak turističkoj ponudi nekoga mjesta. I to bi bilo jedino suvislo objašnjenje ovoga projekta. Sve ostalo navedeno u ovomu članku čiste su nebuloze. Kada čovjek nije u stanju zbrojiti dva broja u svojoj glavi, onda uzme mali kalkulator (ili mobitel) koji to u trenu izračuna. Kada neki političar želi nešto napraviti, kada ga drmne neka ideja, a nema pojma o čemu govori, onda naruči potrebnu studiju od onih koji znaju manje od njega, ali srećom, ti “neki” imaju potrebne reference i ovlaštenja za svoj rad, imaju “pečat i potpis” kao garanciju svoje pameti i svoga znanja. Ako su ti stručnjaci sreće pa usput dobiju i smjernice kako i što napisati, onda sreći nema kraja. Sve štima i – “show must go on”.

Žičara koja potiče na razmišljanje
Dakle, svojedobno smo dobili tu famoznu predinvesticijsku studiju koja nam je u detalje objasnila bitnost i korisnost žičare: Bol — Vidova gora. Mnoga objašnjenja u toj studiji potiču na razmišljanje i traže poseban osvrt.

Projekt je težak čak 80 milijuna kuna
80 milijuna kuna je ogroman novac, odnosno nešto manje od 11 milijuna eura. Ali, to je ipak samo predviđanje. Svaki projekt na kraju uvijek košta minimalno 20—30 posto više nego što se predviđalo. Troškovi nove zagrebačke žičare, koja će u konačnici koštati oko 700 milijuna kuna, mogu nam biti krasan putokaz. Dakle, mogli bismo reći da će investicija biti oko 100 milijuna kuna, ali jako je izgledno da bi mogla biti i puno veća. Koštala je 100 milijuna kuna i, ovih dana dosta spominjana, žičara na Zlatiboru koja je s dužinom od 9 kilometara dobila epitet najduže žičare u Europi. Investicija je to koju su u potpunosti financirali — Francuzi. U našu žičaru investitori bi (a to bismo trebali biti mi) trebali uložiti 10 posto, odnosno oko 10 milijuna kuna. To i nije neki veliki iznos ako sudjeluju sve bračke općine. Ipak ne vidim kako bi to, na primjer, općina Selca, općina Milna, ili općina Pučišća, bile zainteresirani za žičaru koja povezuje Bol s Vidovom gorom!

Europska unija bi dala 52 posto sredstava
Europska unija nikad ništa ne daje i ne poklanja. EU nije “Caritas”. EU samo logično razmišlja i investira na način koji je malo neobičan, ali vrlo efikasan. EU radi po principu ribogojilišta. Tune su u kavezima, sretno plivaju i vrte se u kavezu, svaki dan dobivaju besplatnu hranu i nisu opterećene lovnim naporima da bi preživjele… Uredno jedu i dobivaju na kilaži. Ali jednom svemu dođe kraj, odnosno sve jednom dođe na naplatu po onoj poznatoj krilatici, “Plati koke što si pozobala”. Ostalih 38 posto sredstava bit će krediti koje će bračke općine podignuti u bankama po, pretpostavljam, lihvarskim kamatama, kao što je to u državama poput “Hrvatske” uobičajena praksa. Naravno, krediti će biti podignuti u EU bankama.

Promotor tvrdi da bi žičara bila “nova ekonomija”
Prema gospodinu Šimunoviću, promotoru žičare i jednom od autora studije, žičara “ne bi bila atrakcija nego nova ekonomija”. Predstavljati panoramsku žičaru kao ekonomsku kategoriju prilično je neozbiljno. Žičara može biti samo dodatni sadržaj koji upotpunjuje i širi turističku ponudu, ali nikako ne može biti nešto što će pružati veliku ekonomsku isplativost. Pogotovo to ne može biti u mjestu kao što je Bol, u kojemu je turizam izrazito sezonskoga karaktera uvijek bio i uvijek će biti. U tekstu se spominje teza kako će žičara “…prekinuti prirodnu izoliranost Bola od ostatka otoka”. Znači li to da će stanovnici otoka, ili turisti, ubuduće manje koristiti automobile i putovanje prema unutrašnjosti otoka zamijeniti žičarom. Vidova gora nije usputna stanica uz neku cestu koja bi skratila putovanje. Od raskršća glavne cestovne prometnice i odvojka koji vodi za Vidovu goru udaljenost je oko 8-9 kilometara. Od toga istoga raskršća do Bola udaljenost je oko 25 kilometara. Dakle, razlika je oko 15 kilometara ugodne vožnje automobilom što je vremenski otprilike 15 minuta.

Žičara može biti samo sredstvo prijevoza
Zaista ne vidim način kako bi to žičara pozitivno utjecala na prirodnu izoliranost Bola. Žičara može biti samo sredstvo prijevoza na vidikovac i s njega, kao uglavnom svugdje u svijetu i — ništa drugo. Koliko se može računati na ostale turiste s otoka i na njihovu nakanu da se iz drugih bračkih mjesta prvo dovezu na Vidovu goru pa da se onda spuste u Bol na kupanje koristeći žičaru, to je veliko pitanje i studija nije mogla na njega odgovoriti. To su samo optimistične pretpostavke i igra brojki.

Žičara će raditi 11 mjeseci
Volio bih da mi autori studije, kao i svi ostali koji podržavaju i “guraju” ovaj projekt, odgovore: Koga će žičara voziti u sedam mjeseci zimskog perioda, tj. od listopada do svibnja? To je vrijeme kada u Bolu nema nijednoga turista. Mi bismo rekli — “nema ni pasa”. To je vrijeme kada su svi turistički objekti zatvoreni i kada je zatvoreno 70 posto prodavaonica. Bol je poznato ljetno ljetovalište koje se zimi zaobilaziti u širokom luku. Iz studije se da zaključiti da će u tomu našemu zimskom jadu jedino žičara raditi, da će voziti cijelu godinu i — proizvoditi gubitke. Nažalost, i u budućnosti će se u Bolu s prvim jesenskim jugom sve zatvarati, proglasiti će se “fajrunt” i do proljeća ništa neće raditi, pa ni žičara ako bi jednoga dana, kojim čudom, i bila napravljena. Ona pogotovo! Žičara je možda mogla imati nekakav smisao postojanja jedino u slučaju izgradnje onoga čudnovatoga megalomanskoga zdravstvenog centra na Vidovoj gori koji je svojedobno bio u razvojnim planovima općine Nerežišća. Međutim, taj projekt je potpuno očekivano — propao.

Ni na Zlatni rat dnevno ne ide 2.500 bolskih turista
Pozovimo u pomoć matematiku. Autori studije očekuju oko 250.000 putnika godišnje! Računica govori da ako bi žičara bila u funkciji 7 mjeseci godišnje, to bi bilo oko 35.000 putnika mjesečno. Ali, u Bolu se uvijek barata s onom famoznom brojkom od 100 turističkih dana, od kojih je tek 60 ili 70 onih koji zadovoljavaju u prihodovnom smislu. Dakle, ako bi ovih 250.000 tisuća putnika podijelili sa 100 dana, račun pokazuje da bi svakoga dana žičara trebala prevesti 2.500 putnika, što bi, mora se priznati, bila “gužva” svjetskih razmjera. I za taj promet bi se dnevno zaradilo oko 250.000 kuna što, treba priznati, izgleda jako dobro. Autori studije predviđaju da bi žičara godišnje zaradila oko 25 milijuna kuna, odnosno oko 3,3 milijuna eura. Pretpostavljam da bi čisti profit trebao biti oko 50 posto što u konačnomu izračunu govori da bi se investicija isplatila u — 8 godina. U Bolu u špici sezone boravi oko 10.000 turista. Dakle, prema predviđanjima autora studije (i njihovih naručitelja) žičaru bi dnevno trebalo koristiti oko 20—25 posto turista! 2.500 bolskih turista dnevno ne ide ni na Zlatni rat na kupanje, a autori studije očekuju da će toliko ljudi ići na Vidovu goru samo da bi Zlatni rat vidjeli — panoramski! Da li je to moguće, ili su to samo pusti snovi turističkih sanjara!

Broj zaposlenika oko funkcioniranja žičare
Žičara će zapošljavati 26 djelatnika! Plovim na brodovima na kojima posao nikada ne prestaje, 365 dana u godini, 24 sata dnevno. U plovidbi su redovita dežurstva na zapovjedničkom mostu, u luci također. Posada palube obavlja redovite poslove na dnevnomu održavanju broda, u strojarnici je glavni stroj i tri-četiri pomoćna motora koji se također redovito održavaju i servisiraju. Tu su još električar, mehaničar, kuhinjsko osoblje, pokoji pripravnik… I ukupno nas ima – 18! A u Bolu će jednu žičaru sa dvije gondole opsluživati 26 djelatnika. Sve ovo izgleda jako napuhano, nezrelo i preoptimistično. Mislim da je na pomolu investicija koja će biti u kategoriji poznatoga “Obrovca”, simbola promašenih investicija, ili pak “Spaladium arene” i sličnih hrvatskih arena za koje su također napisane krasne studije i elaborati isplativosti.

Što se sve može napraviti u Bolu za 100 milijuna kuna?
Pokušavam zamisliti što se sve može napraviti u Bolu za 100.000.000 kuna i kako bi Bol mogao izgledati kada bi se u njega investirao taj novac.
Pokušavam zamisliti i koliki bi bili anuiteti za otplatu kredita za tu žičaru. Pretpostavljam da ima kredita i od prije za radove koji su napravljeni u Bolu zadnjih godina. U planu je i kredit za groblje koji se planira izgraditi. Svake godine već tradicionalno moramo uzeti kratkoročni kredit da premostimo proljetnu proračunsku rupu. Igramo se s tim kreditima. Jednog zatvorimo, dva otvorimo. Dva zatvorimo tri otvorimo. Igramo se financijskih stručnjaka. Bez dvojbe, krediti su dio normalnog financijskog poslovanja, ali samo kada imaju čvrstu pozadinu u ekonomskoj isplativosti te investicije. Međutim, dobro znamo, krediti često mogu biti i pogubni.

Odlučili novac uložiti u poboljšanje infrastrukture i razvojne projekte
Na našu veliku žalost izgleda da ostale bračke općine nisu zainteresirane da “iskeširaju” lovu za žičaru koja bi bila dodatna turistička ponuda općine Bol. Te “zločeste” bračke općine nerazumno su odlučile da je bolje da taj novac ulože u poboljšanje infrastrukture i u razvojne projekte u svojim mjestima. Moguće je i da nam vraćaju uslugu i da nam nisu zaboravili dane kada smo odlučno odbacivali svaku inicijativu ostalih bračkih općina i njihovih turističkih zajednica da se zajednički predstavimo na svjetskim turističkim tržištima. Međutim, lijepo je bilo slušati dok je trajalo. Bile su to velike riječi, krasni govori i nadahnuta predstavljanja. Bio je to veliki projekt i veliki zalogaj. Studije su zasigurno ponešto i koštale.

Što je sljedeće?
Ali, idemo dalje… Žičara je, nadajmo se, za nama. Ipak, nikad se ne zna. Možda o njoj još ponešto čujemo u nastupajućoj predizbornoj kampanji. Projekt “žičara” stvarno zvuči bombastično. Što je sljedeće? Možda jedan olimpijski bazenčić punjen morem, neposredno uz već planirane male solane na Martinici, ne bi bila loša ideja, piše Siniša Soljačić.

Stavovi i mišljenja izneseni u kategoriji “Pisma čitatelja” su osobni stavovi i mišljenja autora te ne predstavljaju stav uredništva portala BRAČ danas.

— U Bolu u špici sezone boravi oko 10.000 turista. Dakle, prema predviđanjima autora studije (i njihovih naručitelja) žičaru bi dnevno trebalo koristiti oko 20—25 posto turista! 2.500 bolskih turista dnevno ne ide ni na Zlatni rat na kupanje, a autori studije očekuju da će toliko ljudi ići na Vidovu goru samo da bi Zlatni rat vidjeli — panoramski! Da li je to moguće, ili su to samo pusti snovi turističkih sanjara, piše Siniša Soljačić

Podjelite:

You may also like...