Grad Supetar

Ekonomist dr. Petar Vušković unatoč izlasku Hrvatske iz recesije upozorava: Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje duže od tri mjeseca

Doktor ekonomskih znanosti Petar Vušković s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, direktor konzultantske tvrtke Q Norma d.o.o. koja se bavi savjetovanjem poslovnih organizacija oko usklađivanja njihovoga poslovanja s normama i uredbama, poručio je za BRAČ danas da je Hrvatska i službeno izašla iz recesije.

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu bruto domaćega proizvoda (BDP-a) za II kvartal 2021, a ona ukazuje da je tromjesečni BDP u II kvartalu 2021. godine realno veći za 16,1 posto u odnosu na II kvartal 2020. godine.

Dr. Vušković upozorava da Hrvatska unatoč izlasku iz recesije ne provodi ključne reforme.

Ekonomski rast očekuje se i u trećem kvartalu ove godine
— Ovakva povijesno visoka stopa rasta bila je očekivana s obzirom na bazni učinak istoga kvartala prošle godine i izrazito niske ekonomske aktivnost zbog “zatvaranja ekonomije”. Razlog ekonomskoga rasta je u povećanomu obujmu osobne potrošnje i rastu izvoza robe i usluga. U III kvartalu 2021. godine očekuje se dodatan ekonomski rast uslijed dobre turističke sezone, istaknuo je ekonomski stručnjak.

Hrvatska je u ekonomskom razvoju na 65 posto prosjeka Europske unije
Hrvatska je od danas službeno, statistički mjereno izašla iz recesije. — Recesija nam je ukazala pravilan oblik “V” oporavka koji je trajao 1 godinu i 3 mjeseca, odnosno od I kvartala 2020. kada je ekonomska aktivnost počela usporavati, istaknuo je dr. Vušković, upozoravaući kako ekonomski rast ne smije zavarati jer, kako piše, “ekonomski rast nije isto što i ekonomski razvoj”. — Hrvatska je gledajući ekonomski razvoj po stanovniku tek na 65 posto prosjeka Europske unije. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama; privatizacijom i reformom javne uprave. U zabludi smo ako mislimo da kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) možemo do zdravijega ekonomskoga rasta. NPOO nije i ne može biti ekonomski program, ali može biti alibi za neprovođenje strukturnih reformi. Produktivnost cijeloga gospodarstva je ključna, a ne selektivna europska politika, poručio je.

Reformom javne uprave moguće je smanjiti javni dug
Hrvatskoj ekonomiji, kako piše Vušković, treba puno kompletniji i konzistentniji paket mjera. — Jedino “Big game” privatizacijama i reformom javne uprave možemo smanjiti javni dug te naposljetku smanjiti moć političkih stranaka koje imaju nad državom, odnosno tržištem. Naša državna potrošnja zauzima 45 posto u BDP-u, opća država ima udjele u više od 1000 poduzeća, svaki treći zaposlenik naše države radi za državu. U takvim uvjetima država ne može isporučivati “vrijednost za novac” niti poticati na konkurentnost, upozorio je.

Inflacija je razornija od poreza
— Trenutni ekonomski problem broj jedan je rast inflacije. Inflacija smanjuje vrijednost naših dohodaka ali i štednje. Razornija je od poreza. Trenutno je ispod 3 posto i takav inflatorni pritisak smatra se dozvoljenim. Ukoliko stopa inflacije prođe zadanu granicu, Hrvatska narodna banka morat će je smanjivati kroz monetarni instrumentarij, stopu obvezne rezerve i operacijama na otvorenomu tržištu. Inflacija nam je najbolji pokazatelj da ne bismo smjeli ponovno “zatvarati ekonomiju”. Ukoliko se ono dogodi, možemo se lako dovesti u stagflaciju. To je stanje rasta nezaposlenosti i rasta inflacije. Uz postojeće financijske neravnoteže, rast javnoga duga (91 posto BDP-a) te rast deficita opće države (3,8 posto BDP-a), Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje koje bi bilo duže od tri mjeseca. Tada bi brzo ušli u novu recesiju koja bi nas dovela do najniže točke ekonomske aktivnosti – ekonomske depresije, napisao je dr. Vušković.

dr. Petar Vušković s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu (izvor: Petar Vušković – Facebook)

Podjelite:

You may also like...